Medijsko izvještavanje ključno za promjenu javnog diskursa prema fenomenu invaliditeta
ilustracija

Medijsko izvještavanje ključno za promjenu javnog diskursa prema fenomenu invaliditeta

Medijsko izvještavanje je ključna alatka za promjenu javnog diskursa prema fenomenu invaliditeta, čime ono ujedno predstavlja važan segment borbe za prava osoba s invaliditetom i koncept izjednačavanja mogućnosti, ocijenili su iz Udruženja Mladih sa hendikepom Crne Gore.

Novinari u procesu formalnog obrazovanja nemaju pristup edukacijama i literaturi koja na adekvatan i savremen način tretira pitanja invaliditeta, a uređivačka politika medija mora biti podržana od strane države za produkciju, proizvodnju, pripremu i izvještavanje o sadržajima koji s aspekta ljudskih prava tretiraju pitanja invaliditeta i osoba s invaliditetom. Ovo je ključna poruka radionice organizovane s predstavnicima crnogorskih medija o učešću osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu - navela je Dragana Sokić iz Udruženja.

Jezik i terminologija i modeli pristupa invaliditetu su jedna od ključnih tema za razumijevanje pojma invaliditeta i adekvatnog pristupa i izvještavanja o osobama s invaliditetom, zbog čega je predstavnicima crnogorskih medija prezentovan istorijat borbe za prava osoba s invaliditetom, te pojmovi, značenja i razlike koji se koriste kada se govori i izvještava o osobama s invaliditetom uključujući i specifične kategorije OSI.

Na taj način riječi je bilo o preprekama u stavovima, okruženju, administraciji, pravnom nasleđu i informacijama i komunikacijama, koje dovode do onemogućavanja, otežavanja ili sprječavanja osoba s invaliditetom da se bore, ostvaruju i uživaju svoja prava na dostojanstven način.

Novinarima i urednicima su prezentovani primjeri pravnih i administrativnih barijera, odnosno ograničavajućih i diskriminatornih pravnih normi i procedura za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u konkretnim oblastima života, koji su upravo posljedica društvenih stavova i odnosa institucija prema tumačenju invaliditeta kao problema, troška, tragedije, ili loše sreće.

"U tom kontekstu kao posebno izvdojeni primjeri navedeni su institut oduzimanja poslovne sposobnosti koji dovodi do uskraćivanja ljudskih prava i dostojanstva pod oreolom zaštite i brige, te nemogućnosti dostojanstvenog i samostalnog ostvarivanja biračkog prava.Istaknut je značaj samoprihvatanja invaliditeta kao identiteta osobe, te prihvatanja invaliditeta od strane porodica, vršnjaka, zajednice i institucija što sve treba dovesti do samopoštovanja i poštovanja ljudskog dostojanstva vrijednosti i različitosti osoba s invaliditetom. Osobama s invaliditetom treba omogućiti izražavanje svojih stavova,, interesa i potreba i omogućiti da samostalno i/li uz podršku donose odluke o sopstvenom životu, kako ne bi bili zavisni od porodice i sistema. Na taj način osobe s invaliditetom neće neopravdano i nepotrebno osjećati grižu savjesti, krivice i odgovornosti za situaciju u kojoj se nalaze, zbog čega svoj invaliditet vide kao problem i prepreku za normalno odrastanje i život, odnosno uspjeh i individualnu sreću", naveli su iz Udruženja.

Kao posebno značajan proces i period samoprihvatanja i prihvatanja invaliditeta naznačen je period ranog djetinjstva i adolescencije, kroz podršku vršnjaka i socijalne sredine, te istaknut proces obrazovanja i socijalizacije kao ključan za međusobno razumijevanje.

"Da djeca s invaliditetom i odrasle OSI ne bi ostale samo savršeni objekti milosrđa, odnosno slika s plakata u humanitarnim akcijama, već da bi postali aktivni subjekti i nosioci prava i obaveza potrebna je promjena svijesti koja će dovesti do transformacije društva koje uvažava različitost i podstiče na dostojanstvo. U tom kontekstu mediji su instrument za iniciranje pozitivnih sistemskih promjena, a njihovo izvještavanje ogledalo društva.", zaključuje se u saopštenju.

 

Pripremila: Dragana Sokić

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar