"Emisije štetnih gasova odgovorne za zagađenje vazduha, hemijski proizvodi koji zagađuju pijuću vodi i ubrzano uništavanje ekosistema potrebnih za preživljavanje milijardi ljudi izazivaju svojevrsnu svjetsku epidemiju koja takođe koči privredu", navodi se u tekstu.

Izvještaj o životnoj okolini u svijetu (Global Environment Outlook, GEO), na kome je radilo 250 naučnika iz 70 zemalja tokom šest godina, takođe ukazuje na rastući jaz između bogatih i siromašnih zemalja - prekomjerna potrošnja, zagađenje i rasipanje hrane na sjeveru ubrzavaju glad, siromaštvo i bolesti na jugu zemljine kugle.

Kako nastvljaju da rastu emisije gasova sa efektom staklene bašte, klimatski poremećaji kao što su suše ili oluje mogu da otežaju život milijardama ljudi. U toj oblasti Pariski sporazum iz 2015. godine predviđa ograničenje klimatskog zagrijavanja na plus dva stepena Celzijusa, u odnosu na predindustrijsku eru.

Sanitarni uticaj zagađenja, uklanjanje šuma i industrijalizovanog prehrambenog lanca su međutim, manje poznati i za to ne postoji nikakav međunarodni sporazum o životnoj sredini poput Pariskog sporazuma o klimi.

U nedostatku pristupa pijućoj vodi 1,4 miliona ljudi umire svake godine od bolesti koje mogu da se izbjegnu kao što su dijareja ili paraziti vezani za zagađenu vodu. Hemijski proizvodi koji se ispuštaju u more izazivaju negativne efekte na zdravlje potencijalno na više generacija, a 3,2 milijardi ljudi živi na zemlji osiromašenoj intenzivnom poljoprivredom ili raskrčenim šumama.

Takođe se ocjenjuje da zagađenje vazduha izaziva između šest i sedam miliona preuranjenih smrti svake godine. Kada je riječ o velikoj upotrebi antibiotika u proizvodnji hrane, navodi se da se time rizikuje nastajanje super otpornih bakterija koje bi mogle da postanu prvi uzrok preuranjenih smrti do sredine vijeka.

Izvještaj GEO koristi stotine izvora podataka da izračuna uticaj okoline na oko sto bolesti, i ukazuje na niz sanitarnih hitnih slučajeva povezanih sa raznim vrstama zagađenja.

"Osrednji" ekološki uslovi odgovorni su za oko 25 odsto smrtnih slučajeva i bolesti u svijetu, piše u tekstu u kojem se takođe navodi da je oko devet miliona ljudi umrlo od posljedica koje su u vezi sa ekološkim zagađenjem 2015. godine.

"Potrebno je hitno i opsežno djelovanje da bi se ta situacija zaustavila i preokrenula", navodi se u rezimeu izvještaja. Izvještaj ipak ukazuje da situacija nije nepopravljiva i poziva prije svega na smanjenje emisije ugljendioksida i upotrebu presticida.

Poziva se i na smanjenje rasipanja hrane, ukazujući da se baca trećina proizvidene hrane, od čega 56 odsto u najbogatijim zemljama.

"Cio svijet govori da ćemo do 2050. morati da hranimo 10 milijardi ljudi, ali to ne znači da treba da udvostručimo proizvodnju", rekla je Džojeta Gupta kopredsjedavajuća izvještaja i ocjenila da treba da se izmjeni način života.

Izvještaj je objavljen tokom Genralne skupštine Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) u Najrobiju. Trebalo bi da podstakne raspravu o pitanju odgovornosti za štete načinjene Zemlji.

Izvor: B92/ Beta