Ministarstvo je demantovalo tvrdnje MANS-a da je nemoguće uklopiti se u 300KWH mjesečno, kako bismo struju plaćali po nižoj tarifi.

"Novom odredbom Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, prvih 300kW će svi potrošači plaćati po staroj cijeni, bez obzira na ukupnu konačnu potrošnju. Nema obaveze odricanja od bilo kakvog komfora", navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Dodaju i da potrošnja od 300kWh mjesečno, za koju se u Crnoj Gori plaća račun od oko 30 eura, prema zvaničnim podacima Eurostata, predstavlja sredinu prosječnog mjesečnog opsega potrošnje električne energije u domaćinstavima na nivou Evrope.

"Prema istraživanju zvaničnih britanskih institucija (Department for Environment, Food and Rural Affairs i Department of Energy and Climate Change), potrošnja električne energije prosječnog britanskog domaćinstva iznosi 3,638kWh godišnje odnosno 303kWh mjesečno. Ova potrošnja obuhvata zadovoljenje prosječnog britanskog komfora i obuhvata sve potrebe savremenog domaćinstva za električnom energijom. Uz dužno poštovanje računice MANS-a, radi se o značajno referentnijem izvoru podataka", kazali su iz Ministarstva.

Prilikom određivanja praga od 300kWh, vodilo se kako kažu iz Ministarsva ekonomije i računa o činjenici da se dobar dio domaćinstava u centralnom i južnom dijelu Crne Gore grije korišćenjem električne energije, što ukupnu mjesečnu potrošnju tokom nekoliko zimskih mjeseci značajno uvećava.

"Međutim, poređenjem dodatnog troška po ovom osnovu, sa troškom koji bi domaćinstva svakako imala korišćenjem drugih energenata (drvo, pelet) konstatovano je da se električna energija i dalje nalazi na listi jeftinijih izvora grijanja, iako to nije uobičajena praksa razvijenih društava. Uporedni podaci pokazuju da, čak i u sistemima sa razvijenim gradskim grijanjem, u našem neposrednom susjedstvu, ovaj trošak za stan od 50 kvadrata iznosi oko 50 eura mjesečno, tokom cijele godine, odnosno preko 100 eura mjesečno svedeno na zimsku sezonu. Podsjećanja radi, račun za električnu energiju preko 120 eura u Crnoj Gori plaća tek svako četrdeseto domaćinstvo", saopšteno je.

Prilično je kako kažu iz Ministarstva, jasno da poređenje sa najrazvijenijim društvima i prilagođavanje politika socijalno najosjetljivijim, a ne najglasnijim kategorijama stanovništva, ne vodi u prošli vijek.

"Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe. Aktuelno rješenje prilagođeno je potrošnji oko 60% mjernih mjesta iz kategorije domaćintsava, od čega 80% na sjeveru Crne Gore. Uvažavajući čak i argument da u ovom procentu postoji značajan broj povremeno posjednutih stambenih jedinica, dodatnom analizom dolazi se do podatka da oko stalno posjednutih 40% domaćinstava troši do 300kWh sati mjesečno, što je u potpunosti u skladiu sa pretpostavkom iz navedenih istraživanja i poklapa se sa očekivanim brojem domaćinstava koja se ne griju korišćenjem električne energije. Upravo ova domaćinstva, mahom u gradovima na sjeveru i ruralnim krajevima širom zemlje, bila su predmet posebne pažnje Ministarstva", pojašnjava se u saopštenju.

Vlada će kako dodaju nastaviti da pomaže plaćanje računa za utrošenu električnu energiju svima kojima je to neophodno, a kojih je trenutno oko 17,000 u Crnoj Gori.

"Ali isto tako, odgovornim kreiranjem politike nastaviće da podstiče racionalno korišćenje energije i energetsku efikasnost. Samo na taj način imamo šansu da svoje navike i načn života približimo željenom standardu razvijenih evropskih zemalja", ističu iz Ministarstva ekonomije.

Novim rješenjem je dodaju, ispravljena višegodišnja anomalija, zbog koje su potrošači koji troše manje, jer ne mogu da priušte više ili su energetski efikasniji, plaćaju skuplji kilovatsat od onih koji troše više.

"Uvođenjem praga na 300kWh postignuto je upravo suprotno – da na računu od 30 Eura kilovatsat bude najjeftiniji, ali i da račun korisnika koji potroši 50 eura sadži jeftiniji kilovatsat od onoga koji potroši 100 ili 150 eura mjesečno. Na ovaj način se suštinska potreba svakog razvijenog društva da pažljivo troši raspoloživu energiju, ne prenosi na osnovne potrebe, ali svakako stimuliše racionalniji odnos potrošača koji najviše troše", navodi se u saopštenju.

Napominju, da je Ministarstvo u predhodnom periodu iniciralo komunikaciju sa nevladinim sektorom po ovom pitanju, kako je i konstatovano u tekstu MANS-a, "i da i dalje ostaju na raspolaganju za dalju otvorenu diskusiju na ovu temu a posebno za svaki vid stručne rasprave, koja je u prethodnom periodu izostala".