To je, povodom dvodnevnog treninga za nastavnike/ce, koji je organizovala nevladina organizacija Juventas u okviru projekta “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, ocijenila profesorica književnosti Božena Jelušić.

Jelušić, koja je bila jedan od predvača na treningu, kazala je da je situacija Crne Gore specifična, jer predmet medijske pismenosti postoji već 11 godina kao izborni predmet u gimnazijama, ali da nije, kako je ocijenila, napravljen suštinski pomak.

„Za tih deset godina nije se uradilo ono što je suštinski, da to postane obavezan predmet za sve srednjoškolce i da se na prilagođen način uvede u osnovne škole. Crna Gora je propustila stratešku prednost koju je imala u odnosu na sve ostale države, ne samo regiona“, rekla je Jelušić.

Ona je poručila da je kritičko promišljanje, nakon pojave fenomena lažnih vijesti, jedini način da se sačuva integritet.

„Novi mediji i nove medijske tehnologije, koje se nisu se samo pokazali kao sredstvo koje nam olakšava život, što objektivno jesu, već su se pokazali kao mogući oblici kompromitacije bilo kog života u demokratskom društvu, samodemokratskog građanstva, pitanja javnog mnjenja, kredibiliteta svih odlika, a najzad i samih izbora na bilo kom nivou“, navela je Jelušić.

Ona je kazala da je pojam medijske pismenosti širi od sposobnosti čitanja, govorenja i slušanja, i da u sadašnjem trenutku, kako je rekla, podrazumijeva informacionu pismenost.

„U obilju informacija, zapravo je bitna navigacija, odnosno kako doći do informacija, da li su one kredibilne, kako ih koristiti, da li su one plagijat. Zatim su važne digitalne kompetencije, koje će nam omogućiti tu vrstu pretrage i korišćenja. Medijska pismenost je vrlo važna zbog toga što je pitanje transpozicije i reprezentacije suština, nikada ono što nam se plasira putem medija nije empirijska stvarnost“, navela je Jelušić.

Ona je istakla da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj.

„Vi morate da se sprijateljite sa medijima. Ne treba da pobjegnete od činjenice da je smartfon takođe alatka obrazovna. Umjesto da se predstavljate kao neko ko brani i ko se distancira od toga, vi idete u susret tehnološkom izazovu i pokušavate da učenicima, na primjeru novih medija, usadite svijest i da je svaka medijska poruka konstruisana i da je korišćen jezik medija“, poručila je Jelušić.

Ona je kazala da je svaka medijska poruka nosi određen sistem vrijednosti i ideologiju, kao i da ima svoju svrhu, koju učenici, kako je pojasnila, treba da shvate u cilju usvajanja kritičkog pristupa prema medijima.

„Kada se to shvati i kada se učenik na taj način pozicionira, postavljajući uvijek kritička pitanja, dobija ono što je u svim obrazovnim sistemima širom svijeta najbitnije, a to je kritičko mišljenje, učenje za cio život i kako se uči“, rekla je Jelušić.

Ona je ocijenila da uvođenje medijske pismenosti nije značajno samo sa stanovišta te oblasti, već sa aspekta „ozdravljenja i prilagođavanja obrazovnog sistema“.

„Moja je pretpostavka, kao nastavnice koja se time bavila deset godina, da bi PISA rezultati testiranja u Crnoj Gori bili neuporedivo bolji, ukoliko bi imali više predmeta koji na drugačiji način pristupaju bazama znanja i koji koriste simulaciju, predstavljanje, multitasking i sve metode koje koriste moderni mediji. Djeca ne razmišljaju više na način na koji je razmišljala moja generacija, ne misle linearno i upravo zbog toga su im potrebni nastavnici sa drugačijim pristupom“, pojasnila je Jelušić.

Jelušić je kazala da predmet medijske pismenosti predstavlja aktivni odnos prema izazovima koje treba inovirati, a da škola, kako je istakla, mora razvijati etiku kod djece i mladih, jer ta institucija nije samo obrazovna institucija, već i vaspitna.

„Demokratsko građanstvo i demokratsko društvo moraju pokušati da sačuvaju i medije i publiku, kao i publiku koja je u stanju da to prepznaje. Mora se obezbijediti prostor za kredibilnu javnu debatu, koja, bez medijske pismenosti, neće biti moguća. Kada vidite da vam tehnologija pruža mogućnost da od društva napravite zvjerinjak, onda vam je jasno da morate i školom i kućom i vaspitnim radom, da uvodite neku vrstu etičkog imperativa, kada su u pitanju mediji“, rekla je Jelušić.

Nezavisni medijski ekspert, Duško Vuković, koji je bio jedan od predavača na treningu, smatra da svi građani treba da budu medijski pismeni, ukoliko žele da funkcionišu kao slobodni ljudi u demokratskom društvu.

„Da bi mogli da donosimo odluke, koje su važne za nas kao pojedince, za naše porodice, neki naš biznis i zajednicu, mi moramo da imamo dobre informacije. Moramo znati da su te informacije tačne i da su stavljene u odgovarajući kontekst. Mediji moraju biti lojalni svojoj publici, a ne vlasnicima i političkim partijama, koje eventualno finansiraju te medije“, istakao je Vuković.

Vuković, foto: PR Centar

On je kazao da je važno da građani objektivno sagledaju medije i sadržaj koji distrubuiraju.

„Kroz reklame, kroz razne druge sadržaje, svi oni kojima je stalo do novca, a ne do edukacije djece, nudiće razne vrste šarenih laži, jer je njihov cilj profit. Važno je naučiti djecu da prepoznaju kada im neko nudi nešto, ne zato što je to dobro za njih, već zato što želi da zaradi na njima. Djecu ne možemo odvojiti od igara i svega što nude savremeni mediji, ali ih možemo naučiti da prihvataju sadržaj na jedan drugačiji način“, naveo je Vuković.

On je kazao da crnogorsko društvo mora težiti većem stepenu medijskog opismenjavanja, kako bi građani bili manje podložni manipulacijama.

„Oni koji imaju moć, imaju tendenciju da manipulišu, kako ne bi izgubili tu moć i ne žele da ona bude kontrolisana. Mi, koji želimo da živimo u demokratkom sistemu, moramo težiti ka tome da tu moć ograničimo na ono što je organičeno Ustavom i zakonom i upravo zbog toga su nam potrebni mediji. Ne mediji koji će manipulisati nama, već mediji koji će kontrolisati one koje imaju moć“, rekao je Vuković.

Projekt asistent u NVO Juventas,  Mićan Andrijašević, kazao je da je cilj treninga za nastavnike izgradnja kapaciteta nastavnog osoblja kako bi bili, kako je pojasnio, u mogućnosti da predaju medijsku pismenost kao izborni predmet za drugi ili treći razred gimnazije.

„Cilj obuke je i izgradnja mreže  za promociju medijske pismenosti u sistemu obrazovanja i moguće unapređenje, kao i to da li će to biti medijska pismenost kao obavezni predmet ili medijska pismenost kao izborni predmet u srednjim stručnim školama“, rekao je Andrijašević.

Andrijašević, foto:PR Centar

Kako je ukazao, istraživanje NVO Juventas pokazuje da medijska pismenost nije dovoljno zastupljena u školama.

„Svake godine je broj zainteresovanih učenika manji i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se taj stepen zainteresovanosti podigao i kako bi što veći broj učenika, ali i nastavnika shvatili značaj medijske pismenosti“, naveo je Andrijašević.

On je ocijenio da je značaj medijske pismenosti u tome da ta vještina pravi aktivne, odgovorne i zrele građane, a samim tim i, kako je naveo, odgovorne, aktivne medije „koji će svoj posao raditi odgovorno i etično, pa će ti odgovorni i aktivni građani to od njih i zahtijevati“.

„Trenutno je situacija takva da, prema našem istraživanju opšte populacije, njihovim potrebama, građani i građanke nisu u potpunosti zadovoljni medijskom scenom u Crnoj Gori. Ocjena skoro polovine stanovništva je da naši mediji nisu nezavisni, da mediji iskrivljuju stvarnost i biraju događaje“, kazao je Andrijašević.

Zbog toga je, kako je ocijenio, značajno dodatno medijski opismeniti građane kako bi znali na koji način mogu da zahtijevaju i šta da zahtijevaju od medija.

„To je značajno jer ako imate odgovorne građane i odgovorne medije, to znači da idete ka demokratski izgrađenom društvu i to je krajnji cilj svih ovih aktivnosti“, istakao je Andrijašević.

Profesor u Školskom centru ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, Ljubomir Radosavljević, očekuje, kako je kazao, da medijska pismenost bude dosta zastupljenija u školama, jer je ona đacima definitivno potrebna da znaju raščlaniti medijske poruke kojima ih bombarduju medji.

„Iako su mediji dostupni na sve načine i kroz mobilne telefone, internet i stvarno su sveprisutni, time su i daleko izloženiji opasnosti upravo od lažnih vijesti i medijske propagande“, rekao je Radosavljević.

Radosavljević, foto:PR Centar

On smatra da bi u školama trebalo uvesti predmet medijske pismenosti i to, kako je rekao,  ne samo u gimnaziji, gdje je već postojao, „već i u stručnim školama jer je mladim ljudima potrebno  da znaju sami raščlaniti pravu istinu, provjeriti informaciju iz više dostupnih medija i aspekata“.