Neophodne značajne izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu garancija prava osoba s invaliditetom
Foto: UMHCG

Neophodne značajne izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu garancija prava osoba s invaliditetom

Izborno zakonodavstvo treba razmotriti sa šireg aspekta, posebno u segmentu prava osoba s invaliditetom, dok se među ključnim zahtjevima mogu izdvojiti oni koji se odnose na definisanje obavezne pristupačnosti biračkih mjesta, biračkog procesa i materijala, kao i brisanje odredbi o poslovnoj sposobnosti kao uslovu za ostvarivanje biračkog prava, posebno imajući u vidu da je ona ograničavajuća u odnosu na garancije koje propisuje Ustav Crne Gore, a suprotna međunarodnim standardima.

Ovo je ključna poruka okruglog stola o Učešću osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu organizovanom kroz projekat Dostojanstveno omogućeno glasanje, koji UMHCG sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Otvarajući okrugli sto britanska ambasadorka Alison Kemp je podsjetila da govorimo o jednom preduslovu demokratskog učešća u procesu donošenja odluka, čime se, kako je navela, trudimo da napravimo još jedan korak u borbi protiv diskriminacije u nama i oko nas.

Ucesceosobasainvaliditetomupolitickomijavnomzivotu26022019DraganMijatovic18

Foto: UMHCG

Napominjući ljudsku potrebu podsjećanja na prethodna dostignuća, ona je navela da treba svoj pogled da okrenemo ka onome što tek treba uraditi.

„Između ostalog, danas moramo govoriti i o potrebi definisanja obavezne pristupačnosti biračkih mjesta,  biračkog procesa i biračkog materijala osobama s različitim vrstama invaliidteta kako bi se primijenile ustavne norme i član 29 Konvencije UNa o pravima osoba s invaliditetom“, navela je Kemp.

Ambasadorka je istakla da je pristupačnost biračkih mjesta, biračkog procesa i biračkog materijala samo jedan aspekt transformacije društva kojoj težimo. 

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković podsjetio je na početke izbornog procesa koji obuhvataju realizaciju prava na upis u birački spisak i u matične registre u kojima se vode evidencije o biračima, uključujući moguća ograničenja.

Kako je naveo, bez ovoga se to pravo ne može ostvariti, odnosno iskoristiti jer samo lica koja su upisana u birački spisak ostvaruju aktivno pravo, a lica upisana u matične registre (državljanstva) pasivno biračko pravo. 

„U ostvarivanju i korišćenju prava političke participacije osobe s invaliditetom se susreću s brojnim barijerama u okruženju, zavisno od pojedinih ličnih svojstava, odnosno vrsta invaliditeta. Kada su u pitanju osobe s intelektualnim i osobama s mentalnim invaliditetom, ključni problem čini opšta zabranjujuća klauzula za lica lišena poslovne sposobnosti kakva je situacija sada u našem izbornom zakonodavstvu. U vezi s tim podsjećam javnost i prisutne da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postupajući u jednom predmetu dala preporuku državnim organima da pokrene postupak revizije izbornog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na lica lišena poslovne sposobnosti i sadašnju situaciju prevaziđe u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama koje je dao Evropski komesar za ljudska prava u posebnom izvještaju“, naveo je Bjeković.

Ucesceosobasainvaliditetomupolitickomijavnomzivotu26022019DraganMijatovic11

Foto: UMHCG

Članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović naglasila je važnost učešća svih političkih subjekata, nevladinog sektora i predstavnika svih društvenih aktera u ovom procesu kako bi se obezbijedila veća transparetnost, ojačalo povjerenje između svih subjekata i povjerenje u izborni proces.

„Bez obzira na enormnu izlaznost na izborima koja ukazuje da postoji povjerenje građana u izborni proces, smatram da u svakom izbornom sistemu, pa i u našem, postoji prostor za dalje usklađivanje shodno preporukama OEBS-a po kojima je Crna Gora uvijek odgovorno postupala“, istakla je Šćepanović.

Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović  saopštila je da Ministarstvo pristupa sa stanovišta poštovanja ljudskih prava i sloboda.

Navodeći da je Ministarstvo nadležno za praćenje primjene međunarodnih standarda za zaštititu lica s invaliditetom i preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, kao i za praćenje  i primjenu Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti.

Zaključujući da u izradi lokalnih akcionih planova sarađuju sa lokalnim samoupravama i sa nevladinim organizacijama kao neozaobilaznim partnerom u rješavanju problema ovih lica, a posebno je istakla da se bave podizanjem svijesti i smanjenjem stereotipa prema licima s invaliditetom.

Disabilityinfo.me

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.