Ministarka zadužena za evropske poslove u Vladi Francuske, Natali Loazo, rekla je da sadašnje stanje EU ne omogućava nova pridruživanja u zadovoljavajućim uslovima, kako za samu Uniju, tako i za nove države koje bi joj se pridružile.

Drljević je agenciji MINA rekao da izjavu Loazo treba posmatrati u kontekstu trenutne situacije i izazova s kojima se suočava EU, ali i njene članice pojedinačno.

"Kao što znate, EU se u ovom trenutku priprema za izbore za Evropski parlament koji će biti održani kroz par mjeseci, istovremeno se baveći pitanjima od krucijalnog značaja, poput onih ekonomske i finansijske prirode, Bregzitom i pitanjima koja se tiču bezbjednosti građana EU", ukazao je Drljević.

Paralelno sa tim, smatra on, teče proces pripreme zainteresovanih država za članstvo u EU.

"Iako proširenje trenutno nije u fokusu, to ne znači da je Unija promijenila kurs i odustala od, kako je to više evropskih zvaničnika izjavilo, svoje najuspješnije politike", smatra Drljević.

On je ponovio da je Crna Gora predvodnik u pristupanju EU i država koja je najdalje odmakla u ovom procesu, "ali smo itekako svjesni da je pred nama još posla koji je potrebno završiti".

Da nije tako, kazao je Drljević, Crna Gora bi već bila članica EU.

"Zbog toga izjavu Loazo, čija država je oduvijek pružala podršku svim reformskim procesima cijelog regiona Zapadnog Balkana, doživljavam kao podsticaj za nastavak reformskih procesa u Crnoj Gori, ali i ostalim državama regiona, s ciljem dostizanja evropskih standarda življenja", naveo je Drljević.

On istakao, uz uvažavanje stava Loazo, da je Francuska osvjedočeni prijatelj Crne Gore, partner i država koja pruža kontinuiranu i otvorenu podršku na putu prema EU.

"Isto je i sa ostalim državama članicama koje podržavaju naš evropski put, kako deklarativno, tako i suštinski, pomažući nam da što kvalitetnije i brže ispunimo ciljeve koje smo sebi postavili, a koji se odnose na dostizanje evropskih standarda i kvaliteta života", naveo je Drljević.

U tom smislu, rekao je on, postoji konsezus svih članica EU, uz konstantne poruke podrške i ohrabrenja da nastavimo putem kojim smo krenuli.

On je mišljenja da izazovi modernog doba, poput migracione krize, bezbjednosnih rizika ili terorizma, nisu zaobišli ni EU.

Drljević vjeruje da su te pojave u određenoj mjeri uticale na porast populističkih pokreta širom Evrope.

"No, i pored toga, vjerujem da će partije koje baštine temeljne vrijednosti EU, odnijeti prevagu nad strujama koje žele zatvorenu i izolovanu Evropu, a da će izbori za Evopski parlament biti još jedan pokazatelj da se EU i dalje uspješno suočava sa svim izazovima i uspješno ih savladava", kazao je Drljević.

Upitan da li bi 2025. godina, kao ona koja je najavljena kao mogućnost učlanjenja Crne Gore u EU, mogla biti pomjerena, Drljević je odgovorio da taj datum nije postavljen precizno.

"Budući da taj datum mogućeg učlanjenja nije nikada ni bio postavljen precizno, ne možemo očekivati ni da on bude pomjeren", rekao je Drljević.

On pojasnio da je 2025. godina postavljena ne kao rok do kog bi Crna Gora ili neka druga država Zapadnog Balkana mogla postati članica, već kao perspektiva do koje bi država trebalo da sprovede sve neophodne reforme, kako bi napredak bio vrednovan, a društvo spremno da stupi u članstvo.

On vjeruje da Crna Gora može do tada postići unutrašnju spremnost za članstvo i sprovesti neophodne reforme.

Ipak, ne treba gubiti iz vida činjenicu da, pored toga što datum pristupanja prvenstveno zavisi od našeg napretka, značajan uticaj na to imaće i raspoloženje država članica u skladu s kojim Unija kreira kalendar pristupanja. Na državi je, smatra on, da nastavi sa dinamikom sprovođenja reformi. 

»Crna Gora to ne radi zbog pristupanja Evropskoj uniji, već da bi omogućila građanima da uživaju u blagodetima članstva, i na tom putu se, kao i do sada, nećemo opterećivati datumima niti rokovima«, zaključio je Drljević.

Agencija Mina