Isitiču da upotreba obnovljive energije i primjena mjera energetske efikasnosti na globalnom nivou prema procjeni Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) mogu potencijalno doprinijeti 90% potrebnog smanjenja CO2.

"Cijena obnovljivih izvora energije (OIE) značajno se smanjuje i postaje najjeftiniji i najisplativiji vid ulaganja kada govorimo o sektoru energetike. Tako, cijena solarne energije u 2017. u poređenju  sa cijenom u 2010. godini pala je za 73 %, a cijena vjetroenergije pala je 23 %.

Zbog starenja elektrana, zemlje u regionu jugoistočne Evrope moraće da zamjene oko 50% sadašnjih proizvodnih kapaciteta do 2030. a oko 95% do 2050. godine. Mnoge zemlje u jugoistočnoj Evropi a posebno na Zapadnom Balkanu planiraju da ta stara postrojenja zamjene novim kapacitetima na ugalj. Međutim, nastavak investicija u postrojenja na ugalj učiniće proces dekarbonizacije značajno skupljim", navodi se u saopštenju NVO Green Home.

Crna Gora je kako se ističe, zemlja izrazito bogata prirodnim potencijalom a daljim investiranjem u projekte u oblasti obnovljive energije treba težiti potpunom prelasku na obnovljivu energiju u proizvodnji.

"Radna grupa za obnovljive izvore energije za potrebe izrade Strategije pametne specijalizacije gdje je sektor OIE prepoznat kao jedan od pet prioritenih i ključnih sektora u koje teba dalje ulagati i čije potencijale treba dodatno valorizovati, definisala je cilj 42% OIE do 2022.  Međutim, nacionalni cilj za OIE do 2030. treba postaviti ambicioznije s obzirom na značajne potencijale u ovom sektoru, a takođe imajuću u vidu niz najavljenih projekata gradnje novih vjetro parkova i solarnih farmi u našoj zemlji", smatraju u ovoj NVO.

U skladu sa definisanim prioritetima razvojnih potencijala kako energetskog sektora tako i ekonomije uopšte i uzevši u obzir novonastale promjene na tržištu u EU u smislu promjene cijena uglja, OIE i cijena emisija CO2, kao i sve stroži zakonodavni okvir koji destimuliše dalja ulaganja u fosilna goriva, neophodno je kažu iz NVO preispitati isplativost investiranja u gradnju nove termoelektrane, iako ovaj projekat trenutno nije među prioritetnim kada govorimo o energetskim planovima u Crnoj Gori.

"Cijena CO2 i ETS sistem jedan je od ključnih faktora koji će povećati cijenu energije proizvedene iz uglja i u narednim godinama. U 2018. godini cijena CO2 značajno je porasla sa 5e na više od 20 e po toni CO2. Zakon o zaštiti klime čije je usvajanje prolongirano do sredine 2019. mora definisati pitanje trgovanja emisijskim kvotama CO2, a pored toga Crna Gora mora usvojiti Zakon o funkcionisanju Evropskog sistema trgovanja emisijama u skladu sa EU ETS Direktivom", saopšteno je.

Prema Izvjestaju Energetske zajednice (Implementation report 2018.) nacionalni cij  Crne Gore od 33 % udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji već je dostignut, a Izvještaj o stepenu relaizacije Nacionalnog akcionog plana korišćenja energije iz obnovljivih izvora sa tačnim % ostvarenog udjela biće uskoro objavljen.

Iz Green Home ističu da će u EU početkom ove godine i formalno biti usvojeni targeti 40 % smanjenja emisije CO2, 32.5% povećanja energetske efikasnosti i 32% udjela OIE, a u zemljama članicama Energetske zajednice biće definisani kroz usvajanje Nacionalnih planova za energiju i klimu (NECP) i konačno usvojeni na sastanku ministarskog savjeta Energetske zajednice u novembru 2019.

"Takođe, podsjećamo da Crna Gora ima značajan potencijal za uštedu energije koji treba adekvatno valorizivati i uzeti u obzir prije nego se donesu odluke o investiranju u velika energetska proizvodna postrojenja. Neophodno je da Crna Gora prepozna da je energetska efikasnost prioritet za sektor energetike i da poštujući princip „energy efficiency first“ planira nacionalni budžet i razvojnu pomoć za podršku i finansiranje energetske efikasnosti. U tom smislu, potrebno je formirati Agenciju za energetsku efikasnost sa adekvatnim finansijskim i administrativnim kapacitetima, poboljšati statističke podatke kroz uspostavljanje funkcionalnog sistema za izračunavanje indikatora energetske efikasnosti i razviti nacionalni sistem za razvoj ESCO modela", navodi se u saopštenju.

Energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije (OIE) odvija se na globalnom nivou a zajednički cilj je kako kažui z Green Home da se temperatura ne poveća više od 1,5 stepeni.

"Kako doći do toga stvar je nacionalnih odluka. Slučaj od prije par dana u Grčkoj, odnosno neuspjeh prodaje 40% kapaciteta na ugalj Grčke energetske kompanije PPC (Public Power Corporation’s) pokazao je da je ugalj umiruće tržište, neprofitabilno čak i ako se zanemare ogromni troškovi za zdravlje i životnu sredinu", zaključuje se u saopštenju.