To čine milioni Njemaca i to iz najrazličitijih razloga. Mnogi da bi mogli uopšte mogli spojiti kraj s krajem.

Više od 3,4 miliona građana Njemačke radi više poslova. Sada već davne 2003. takvih je bilo oko 1,4 miliona. Danas ih je dvostruko više.

Većina njih ima glavni posao i pored njega – dodatni. Taj dodatni posao je najčešće takozvani "mini job" sa zaradom od 450 eura mjesečno. Te brojke je na parlamentarno pitanje Stranke ljevice, objavila njemačka vlada, piše DW, a prenosi Poslovni dnevnik.

Razlozi za procvat "mini-poslova" su mnogostruki, kaže Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada IAB. Za njega je najvažniji razlog taj što su mini-zaposlenja oslobođena poreza i drugih davanja. "A to je", kaže, "tako velika povlastica da je mnogi žele iskoristiti." 

Motivi koji navode Njemce da rade više poslova se razlikuju. 

Kerstin Schmidt na svom "glavnom" poslu zarađuje 2.600 eura bruto – nakon svih odbitaka, ostaje joj 1.650 evra neto – a pola te svote ide, kaže, na stanarinu. Nikada nije dobila alimentaciju za svoja dva sina pa je uvijek morala dodatno da radi – kao konobarica, blagajnica ili u drugim uslužnim djelatnostima. 

"Ne radim to zbog luksuza, štednje ili godišnjeg odmora, već samo da zaradim novac koji mi treba da bih preživjela", navodi ona. 

Weber kaže da se ne može tačno reći koliko ljudi u Njemačkoj radi više poslova zbog loše financijske situacije. 

"Ali u prosjeku vidimo da oni koji rade dva posla, u svom glavnom poslu zarađuju puno manje od ljudi koji rade samo taj jedan posao. To je prema našoj računici razlika od oko 570 eura mjesečno i znači da je relativno mnogo ljudi upućeno na taj dodatni novac". 

U Njemačkoj više od četiri miliona ljudi radi za manje od 2.200 eura bruto mjesečno. 

One koji rade dodatne poslove najčešće rade kao kućepazitelji, u zdravstvu i njezi, ali i na upravnim poslovima - u ugostiteljstvu, turizmu ili trgovini na malo. 

Tu uspijevaju da zarade nekoliko stotina eura mjesečno.

Poslovni dnevnik