Ukoliko postoji konflikt na poslu onda se stvaraju uslovi za neprijatan rad, kao i neprijateljski odnosi među zaposlenima, koji mogu da imaju negativne posledice kako na posao, tako i na privatni život. Sve to izaziva pojavu stresa.

Mađarski naučnik, endokrinolog Hans Selye, prvi je dokazao još 1925. godine kako prisustvo nečega, što je kasnije nazvao "stres", utiče na ljudski organizam. Definisao je i genezu stresa kod pojedinca. Po njemu, reakcija na stres teče kroz nekoliko faza.

U početnoj fazi javlja se uzbuna tijela, što znači da se tijelo kreće u pravcu stresa, ubrzava se rad srca i krvni pritisak raste.

U narednoj fazi suočavanja sa stresom, dolazi do porasta hormona kortizola u krvi, potom šećera i insulina, kao i oslobađanja masnih kisjelina u cirkulaciju.

U trećoj fazi, zbog dugotrajnog odupiranja stresu dolazi do iscrpljivanja organizma, što se manifestuje hroničnim umorom, slabljenjem mentalne funkcije i potištenošću, kao i smanjenjem imuniteta.

Da ne bi došlo do ovih neželjenih reakcija organizma kao posledice stresa, potrebno je uskladiti osnovne parametre na poslu, jasna organizaciona struktura, jasan opis poslova, vođenje računa o poslovnom bontonu.

Treba izgraditi kulturupozitivnog takmičenja i timske saradnje, osmisliti treninge za razvoj potencijala grupe. Primjenjivati etiku u radu i obuku za prevazilaženje konflikata. Takođe, i uspostaviti ravnotežu poslovnog i privatnog života.

Svjetska zdravstvena organizacija je takođe definisala i zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti.

Novosti