Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije  pokazuje da gotovo pet i po miliona ljudi godišnje umre od bolesti izazvanih duvanom.

Ako izostane potrebna politička volja da se zabrani korištenje duvana, u SZO predviđaju da će se broj umrlih od posljedica korištenja duvana povećati na više od osam miliona do 2030. godine, a 80 posto tih smrtnih slučajeva će se dogoditi u siromašnim i srednje razvijenim zemljama.

U javnosti je već odavno ustaljena parola da je "jedini rat koji podržavaju sve vlade svijeta rat protiv duvanskog dima".

Stručnjaci već godinama ukazuju da je stanje u Bosni i Hercegovini u vezi s upotrebom duhanskih proizvoda alarmantno.

Pušenje duvana je vodeći faktor rizika za veliki broj nezaraznih bolesti, jer povećava rizik nastanka bolesti srca, infarkta i moždanog udara, oboljenja disajnih puteva, raka pluća i drugih malignih bolesti.

Izloženost duvanskom dimu u zagađenom radnom i javnom prostoru i kod nepušača takođe može izazvati mnoge maligne bolesti, bolesti srca ili bolesti pluća.

Efikasna zaštita od izloženosti duvanskom dimu zahtijeva potpunu eliminaciju duvanskog dima, jer samo okruženje 100 posto bez duvanskog dima može zaštititi ljude od štetnog dejstva sastojaka duvanskog dima.

Zabrana pušenja na javnim mjestima

Mnoge zemlje svijeta preduzimaju značajne mjere u cilju zabrane pušenja na javnim mjestima, što je već na snazi u nekim od zemalja u kojima je to prije bilo nezamislivo, kao naprimjer u Rusiji, Turskoj, Grčkoj, a tome se vodi rasprava i u nekim zemljama regiona.

Značajan korak u prevenciji i smanjenju upotrebe duvana predstavlja Okvirna konvencija o kontroli duvana SZO-a, prvi javni zdravstveni ugovor, koji je stupio na snagu 27. februara 2005. godine.

Agencije/Al Džazira