Od utorka, održano je niz panela i sesija na kojima su učesnici govorili o aktuelnim pitanjima kako iz ekonomije, tako i iz drugih oblasti.

Tema ovogodišnjeg samita je bila "Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne arhitekture u vrijeme četvrte industrijske revolucije".

Prisustvovalo je više od 3.000 poduzetnika, političara, akademskih radnika i predstavnika nevladinog sektora iz 110 zemalja, a održano je i više od 350 sesija.

Među prisutnima su bile i desetine predsjednika i premijera država. Glavne teme samita bile su globalizacija, klimatske promjene, trgovinski ratovi, kriza u Jemenu i Siriji, porast populizma, problem migracija, borba protiv siromaštva i proces odvajanja Ujedinjenog Kraljevstva od EU (Brexit). Među glavnim temama bio je i razvoj tehnologije, društvena transformacija brzog razvoja u oblasti medicine, mentalnog zdravlja, robotike, vještačke inteligencije i digitalizacije.

Na sastancima je naglašena važnost međunarodne saradnje kako bi globalizacija bila inkluzivna.

Temelje Svjetskog ekonomskog foruma 1971. postavio je profesor ekonomije Klaus Švab, koji je u to vrijeme radio na Univerzitetu u Ženevi. Tada osnovana organizacija nazvana je Evropski menadžement forum koji je u Svjetski ekonomski forum preimenovan 1987.

Danas Forum u Davosu predstavlja značajnu priliku za razmjenu ideja u poslovnom svijetu i networking (umrežavanje).

Cilj WEF-a je popraviti stanje u kojem se svijet nalazi, a u posljednje vrijeme, zbog globalnih ekonomskih ratova i toga što se Evropljani počinju okretati liderima s populističkom i rasističkom retorikom, sve su češća pitanja o tome da li Forum uspijeva ispuniti svoju misiju.

Kritičari WEF-a smatraju kako su sastanci prilika da velike kompanije, daleko od očiju javnosti, lobiraju kod određenih predstavnika vlasti.

Pojedine nevladine organizacije u Evropi tvrde kako WEF u potpunosti zavisi od oko 1.000 kompanija koje podržavaju njegove aktivnosti.