To je saopšteno na otvaranju trodnevnog Prix Jeneusse treninga za crnogorske medije o produkciji kvalitetnih TV programa za djecu i mlade, koji je organizovan u okviru kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“, koju je Agencija za elektronske medije (AEM) pokrenula uz podršku UNICEF-a sa ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanja kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.

Direktor AEM-a Crne Gore, Abaz Beli Džafić, pojasnio je da se navike djece i mladih prilikom gledanja televizije razlikuju u zavisnosti od dobi i da najmlađa djeca od četiri do 11 godina najviše vole da gledaju dječji program.

„S obzirom da crnogorski mediji praktično ne emituju dječji program, takve sadržaje najmlađi uglavnom gledaju posredstvom inostranih programa. Svega 27 odsto djece uzrasta od devet do 11 godina, a 48 odsto djece uzrasta od četiri do osam godina, gleda domaće dječje programe“, naveo je Džafić.

Starija djeca, kako je rekao, najčešće prate televizijske kanale u kojima dominiraju sportski, zabavni, filmski i programi dokumentarnog tipa.

„Većinu takvih programa gledaju posredstvom interneta ili operatora, tj. na inostranim televizijskim kanalima“, pojasnio je Džafić.

On smatra da, činjenica da svako drugo dijete u Crnoj Gori želi da učestvuje u produkciji programskih sadržaja za djecu, značajno može pomoći medijima da shvate kakva su očekivanja najmlađih od crnogorskih medija povodom takvih programskih sadržaja.

Džafić je istakao da je cilj AEM-a i UNICEF-a da pruže podršku crnogorskim medijima kako bi ojačali kapacitete za proizvodnju kvalitetnih medijskih sadržaja namijenjenih djeci i mladima.

„Želimo da kod nas televizija bude medij koji će opravdati povjerenje, koje im djeca i mladi ukazuju, i medij koji će im omogućiti da razvijaju svoje intelektualne, socijalne i analitičke vještine“, poručio je Džafić.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Kogali, ocijenio je da mediji mogu pomoći djeci da razviju zdrav sistem vrijednosti, kao i da se upoznaju sa relevantnim tradicijama njihovog društva i postanu pokretači promjena, koje će voditi ka stvaranju pravednijeg društva.

„Kako bi to postigli medijima je potrebno ne samo znanje  o razvoju djece, već i specifične vještine za efektno komuniciranje s mladima. Drugim riječima, stvaranje kvalitetnih medijskih programa za djecu i sa djecom nije nimalo lak zadatak. Nadamo se da će vam ovaj trening pomoći da ga ostvarite“, poručio je Kogali.

On je naveo da je inicijativa UNICEF-a za definisanje kvalitetnih medija za djecu ustanovila četiri osnovna principa.

Kogali je istakao da mediji za djecu treba da budu u skladu sa uzratsom djece kojoj se obraćaju, da djetetu pristupe holistički, budu pozitivni i da promovišu potencijal svakog djeteta i treba, kako je dodao, da uključe najugroženiju djecu kako bi imali pozitivne medijske reprezentacije mladih iz različitih kultura i svih društveno-ekonomskih sredina.

Djeca i roditelji u Crnoj Gori, kako je ukazao Kogali, žele više televizijskih programa s dobrim humorom i obrazovnim porukama u čijoj produkciji učestvuju mladi iz Crne Gore.

„Oni takođe žele da se dječaci i djevojčice tretiraju jednako i da imaju jednake uloge i mogućnosti na televiziji“, kazao je Kogali.

Prema njegovim riječima, istraživanje o djeci je pokazalo da je više od dvije trećine roditelja i djece u Crnoj Gori svjesno svoje moći, kao publike u ekonomiji medija.

„Oni razumiju da veća publika donosi više prihoda od reklamiranja. Ignorisanjem nekvalitetnih programa djeca i roditelji utiču na prihode medija. Stoga, djeca i roditelji imaju odgovornost da medije drže odgovornim za kvalitet programa koje nude. Iz tog razloga, poručujem- birajmo šta gledamo i birajmo šta emitujemo svakog dana“, rekao je Kogali.

Mladi reporter kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“, Balša Božović, apelovao je na sve medije da medijsku sliku djetinjstva učine što realnijom, tako što će, kako je rekao, sve više slušati glas mladih i djece iz svih društvenih grupa i uključiti ih u produkciju sadržaja koji su im namijenjeni.

Pr Centar