U rukama jedan odsto najbogatijih je 45,6 odsto bogatstva stvorenog u 2018. u poređenju sa 42,3 odsto u 2017, navodi se u izvještaju "Javno dobro ili privatno bogatstvo?".

Izvještaj je pokazao da je u 2018. godini 26 najbogatijih posjedovalo isto koiliko 3,8 milijardi najsiromašnijih.

U 2017. je 43 najbogatijih imalo koliko i 3,8 milijardi siromašnih.

Na pitanje briselskog portala EURACTIV da prokomentariše nove podatke o nejednakosti u svijetu, portparol Oksfama je istakao da, iako se podaci mijenjaju s godinama, dugoročni trend ukazuje na povećanje nejednakosti u poslednjih deset godina.

"Vrijednost bogatstva milijardera mijenja se od nedelje do nedelje, od mjeseca do mjesaca, ali je njihovo bogatstvo u poslednjih deset godina raslo u prosjeku za 11 odsto godišnje a broj milijardera je udvostručen od finansijske krize prije deset godina", rekao je portparol Oksfama.

Kako je dodao, mala grupa ljudi, uglavnom muškarci, posjeduje nevjerovatno bogatstvo... i "taj nivo nejednakosti nije ni prihvatljiv ni održiv".

U izvještaju se navodi da je rekordno bogatstvo super-bogataša posljedica nezapamćenog nivoa izbjegavanja poreza i poreskih utaja.

"Najviše stope poreza za bogataše i korporacije niže su nego u prethodnim decenijama", ističe se u izvještaju i navodi da samo četiri centa po dolaru poreskog prihoda dolazi od poreza koje plaćaju bogataši.

Prema izvještaju, u bogatim zemljama prosječna najviša stopa poreza na prihod je pala sa 62 odsto u 1970. na 38. u 2013. dok je u zemljama u razvoju ta stopa u prosjeku 28 odsto.

Ukazuje se i da u nekim zemljama, poput Brazila i Britanije, deset odsto najsiromašnijih izdvaja na ime poreza veći dio svojih prihoda nego deset odsto najbogatijih.

Najbogatiji u svijetu od poreznika su sakrili 7,6 hiljada milijardi dolara dok kompanije kriju velike sume "ofšor", a zajedno lišavaju zemlje u razvoju 170 milijardi dolara, naveo je Oksfam.

Oksfam poziva da se preduzmu konkretni koraci da se smanji nejednakost koja, kako ocjenjuju, "nije neizbježna nego je politički izbor".

"Vlade treba da usmjere napore kako bi uzimale više od veoma bogatih da bi pomogle siromašnima", navela je ta nevladina organizacija sugerišući da najbogatiji treba da plaćaju dodatni porez od 0,5 odsto na svoje bogatstvo.

Na taj način bi se prikupilo više novca kojim bi moglo da se finansira obrazovanje 262 miliona djece koja ne idu u školu i da se obezbijede zdravstvene usluge koje bi pomogle da se spasu životi 3,3 miliona ljudi.  

Posebno je veliki problem kod žena i djece, čije su potrebe za uslugama obrazovanja i zdravstva velike a oni imaju najmanji pristup novcu, navodi se u izvještaju.

"Ako bi sav neplaćeni rad žena širom svijeta obavljala jedna kompanija, ona bi imala godišnji promet od deset hiljada milijardi dolara ili 43 puta veći od Epla", ističe se u Oksfamovom izveštaju.

Oksfam zaključuje da su društva u kojima postoji nejednakost pod većim pritiskom, manje srećna i sa više  mentalnih bolesti i poziva na izgradnju humanije ekonomije u kojoj vlada jednakost i cijeni se ono što je zaista važno.

Beta