On je kazao da je u državi trenutno deset povratnika, od kojih su dva osuđena na zatvorske kazne.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori problem radikalizma i nasilnog ekstremizma nije izražen ali se, naglasio je on, mora raditi na prevenciji tih pojava.

„Samo 23 punoljetne osobe iz Crne Gore otišle su na strana ratišta. Od toga je 18 muškaraca i pet žena sa troje djece“, kazao je Pejanović agenciji MINA.

Kako je rekao, država vodi računa o povratnicima i njihovom procesu rehabilitacije, resocijalizaciuje i reintagracije u društvo.

„Ne vodimo računa samo o njima već i o njihovim porodicama, kao i o onim porodicama koje su, nažalost, izgubile najdražeg na ratištu ili koji se u ovom trenutku smatra nestalim“, kazao je Pejanović.

Prema njegovim riječima, velika je greška što se radikalizam i nasilni ekstremizam najčešće u laičkoj javnosti veže isključivo za islam.

„To je velika greška. Imamo raznih vrsta ekstremizama. Mi ovdje govorimo generalno o radikalizaciji, bez namjere da stigmatizujemo ili apostrofiramo bilo koju religijsku, etničku ili vjerku organizaciju“, kazao je Pejanović.

Prema njegovim riječima, Nacionalna platforma za suzbijanje nasilnog ekstremizma, koja je usvojena u decembru, još je jedna aktivnost koja ide u pravcu prevencije radikalizma i nasilnog ekstremizma, koji vode terorizmu.

„Želimo da povratimo pojedince, koji su krenuli pogrešnim putem, da ih osvijestimo i da im kažemo da je brzo crvena linija koju ne smiju preći i da moraju shvatiti opasnosti prelaska te crvene linije- ne samo u smislu inkriminacije već i u smislu bezbjednosti njih i njihovih porodica“, kazao je Pejanović.

Usvajanje Platforme, smatra Pejanović, još jedna je aktivnost Vlade koja potvrđuje spremnost da doprinese naporima na globalnom nivou vezanim za tu temu.

MINA/Antena M