Indeks demokratije: Crna Gora u kategoriji hibridnih režima

Indeks demokratije: Crna Gora u kategoriji hibridnih režima

Crna Gora i Bosna i Hercegovina su rangirane u kategoriju "hibridnih režima" u koju spadaju zemlje s poenima od 4 do 6 na Indeksu demokratije za 2018. godinu britanskog nedeljnika "Ekonomist".

Crna Gora bilježi 5,74 poena u 2018. godini, a BiH 4,98.

Srbija je na Indeksu demokratije sa 6,41 poena, na skali od nula do 10 i spada u kategoriju takozvanih "manjkavih demokratija" koja obuhvata zemlje sa poenima od 6 do 8.

U istu kategoriju je svrstana i Hrvatska sa tek neznatno boljim indeksom od 6,57 poena, prenosi RTS pozivajući se na Tanjug.

Indeksom demokratije obuhvaćeno je 167 zemalja, a ocijenjene su po 60 pokazatelja u pet širokih kategorija, koje obuhvataju izborni proces i pluralizam, funckionisanje vlade, političko učešće, demokratsku političku kulturu i građanske slobode, pojašnjava "Ekonomist".

Zemlje koje, po Indeksu demokratije, imaju od 0 do 4 poena zavedene su pod kategorijom "autoritarnih režima", dok one koje imaju od 8 do 10 poena spadaju u kategoriju "pune demokratije".

U samom vrhu "Ekonomistove" ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje - Norveška je na prvom mjestu sa 9,87 bodova, Island na drugom sa 9,58 i Švedska na trećem sa 9,39. Na četvrtom je Novi Zeland sa 9,26 poena, a još jedna skandinavska zemlja, Danska, na petom je mjestu sa 9,22 boda.

S druge strane, na neslavnom posljednjem mjestu našla se Sjeverna Koreja sa svega 1,08 bodova, dok je na pretposlednjem - Sirija sa 1,43 boda.

Nije mnogo dalje odmakao ni Kongo, sa 1,49 poena, kao ni Centralnoafrička Republika sa 1,52, pri samom dnu skale je i Čad sa 1,61 bodom, a sve nabrojane zemlje od Sjeverne Koreje do Čada spadaju u kategoriju "autoritarnih režima".

Na osnovu najnovijeg Indeksa demokratije, britanski list zaključuje da je demokratija prestala da opada u 2018. godini.

Prema zaključcima "Ekonomista", samo 4,5 odsto ljudi u svijetu živi u "punoj demokratiji", ali je ukupan globalni rezultat ostao stabilan u 2018. godini, prvi put u protekle tri godine.

Samo 42 zemlje su zabilježile pad, u poređenju sa 89 zemalja u 2017. godini, što je ohrabrujući znak jer je 48 zemalja poboljšalo svoj indeks demokratije, navodi britanski nedeljnik.

Najupečatljiviji pomak ogleda su u učešću žena - u protekloj deceniji taj pokazatelj se poboljšao više nego ijedan drugi prema kriterijumima "Ekonomista", a do tog poboljšanja, ukazuje list, dolazi u jeku opadanja povjerenja u demokratiju.

Britanski nedeljnik napominje da su u proteklim godinama prijetnje po demokratiju širom svijeta postale sve očiglednije - od gašenja "arapskog proljeća", doživotne vladavine kineskog lidera, izbornih pobjeda populista sa autoritarnim tentencijama na Filipinima, u Brazilu i Meksiku, do podrivanja demokratskih institucija u Mađarskoj, Turskoj i Poljskoj.

RTS/Tanjug

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar