Danas je Sveti Stefan: Čuvajte se vjetra i ispoštujte ove običaje!

Danas je Sveti Stefan: Čuvajte se vjetra i ispoštujte ove običaje!

Danas pravoslavni vjernici proslavljaju treći dan Božića, i Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. Ovog sveca Srbi nazivaju u Stevanom Vjetrovitim, pa vjeruju da se treba čuvati vjetra, da ne bi došlo do ozbiljnog razbolijevanja.

Sveti Stefan bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Prvi je od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili na službu oko pomaganja sirotinje u Jerusalimu. Zato je i prozvan arhiđakonom. 

Svojom vjerom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svjedoka i osuđen.

Svetitelj se, ozaren svojom vjerom, obratio narodu i govorio o mnogim dobročinstvima koja je Bog učinio narodu Izrailja i nazvao ih izdajnicima i krvnicima Hristovim. 

Ubrzo posle toga izveli su ga iz grada i kamenovali. Među mučiteljima nalazio se i njegov rođak Savle, kasnije apostol Pavle. 

Stefanovu mučeničku pogibiju gledala je sa nekog udaljenog mjesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom i usrdno se molila Bogu za ovog stradalnika istine i vjere. 

Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenik.

Tijelo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil. 

Sveti Stefan se uvijek slavi 9. januara, trećeg dana Božića i jedna je od većih slava u našem narodu.

Običaji

Postoji veliki broj narodnih običaja vezanih za Stevanjdan. Najrašireniji je da se tog dana iznosi božićna slama iz kuće, ali tiho da se ne "otjera Božić", jer slava sv. Stefana pada u drugi dan po najradosnijem hrišćanskom prazniku.

Slama se, zbog vjerovanja u njenu plodotvornu moć, prvo pažljivo pomete i sakupi, a potom ostavlja u štalu, voćnjak ili među pčele, da pojača rod ili napredak.

Slavski kolač za Stevanjdan mijesi se dan prije slave, i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom itd.

Za ovu slavu, šaljivo kažu da je drže škrtice, jer siti gosti posle Božićnog slavlja, teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar