"Božićni ustanak ima posebno mjesto i značenje u slavnoj crnogorskoj istoriji. Ubrzo nakon završetka Prvog svjetskog rata grupa građana u Crnoj Gori proglasila je sebe Velikom narodnom skupštinom i pod patronatom Vlade Srbije riješila da ukine sopstvenu državu i dinastiju. Šest nedjelja kasnije, u januaru 1919. hiljade Crnogoraca odlučili su da se oružanim putem odupru tom nasilju i nepravdi. Geslo ustanika ,,Za pravo, čast i slobodu Crne Gore" na pravi način je odražavalo karakter i ciljeve njihove borbe", naveo je predsjednik Crne Gore.

Nažalost, konstatuje, Božićni ustanak je imao i obilježje prvog velikog unutarcrnogorskog sukoba.

"Dio Crne Gore je stao uz novu vlast, i okrenuo se protiv svoje države i naroda. Mnogi od njih su ubrzo i sami vidjeli da su bili obmanuti i zavedeni. Ali, bez obzira na različite motive koji su ih odveli na tu stranu, istorija im naravno nije dala za pravo. Ni oni kojima takvi služe ne cijene ljude koji se okrenu protiv svojih najbližih i svoje države. Božićni ustanak je silom ugušen, ali ideja otpora kojom su ustanici vođeni nikad nije poražena", kazao je Đukanović.

To je bila, podsjeća, osnova i za veličanstveni Trinaestojulski ustanak 1941.

"Dio njihovih težnji ostvaren je u antifašističkom oslobodilačkom ratu 1941-1945, nakon kojeg je uvažena posebnost Crne Gore i obezbijeđena njena ravnopravnost u federativnoj Jugoslaviji. Da njihova žrtva nije bila uzaludna pokazali su do kraja rezultati demokratskog referenduma prije 12 godina, na kom je Crna Gora obnovila državnost i ponovo zadobila međunarodno priznanje. Svoj državni položaj i nacionalni identitet dodatno je osnažila prijemom u NATO, a evropsku budućnost učinila izvjesnom posvećenim ispunjavanjem obaveza za prijem u EU. Na tom putu njene potpune državne i nacionalne afirmacije, Božićni ustanak ima svoje tajno istorijsko mjesto i ulogu", poručio je crnogorski predsjednik