On navodi da učestali verbalni napadi koji su posljednjih mjeseci od srbijanskih zvaničnika upućeni ka Crnoj Gori, dolaze ustvari od onih koji Crnu Goru smatraju "srpskom zemljom ili satelitom". Darmanović ističe da Crna Gora nije ni jedno ni drugo, već da slijedi svoj kurs u međunarodnoj politici. 

-Spremni da zatvore šest poglavlja-

Darmanović, sumirajući minulu godinu na vanjsko-političkom planu, ističe da se Crna Gora usresredila na evropsku agendu. 

"Nakon što smo ostvarili svoj prvi spoljnopolitički cilj, a to je članstvo u NATO 2017. godine, potpuno smo se usresredili na ono čime smo se inače bavili kao jednim od naših prioriteta, a to je naša evropska agenda. Svi državni organi, na čelu sa Vladom su posvećeni ovom poslu bez ostatka, ali kao što znate, za evropsko proširenje su potrebna dva partnera. S jedne strane smo mi, na kojima je glavna odgovornost da pokažemo da smo spremni, a s druge strane je EU, koja mora da demonstrira svoju posvećenost proširenju“, kaže Darmanović. 

Foto:AA

Nakon što je Crna Gora sredinom decembra otvorila pretposljednje poglavlje u pregovorima sa EU, poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Darmanović ističe da je to za Crnu Goru važno stvarno i simbolički. 

"Stvarno, jer se radi o zahtjevnom poglavlju, za koje će nam trebati puno napora, vremena i novca da ga zatvorimo. Crna Gora je nakon otvaranja pretposljednjeg poglavlja čvrsto ostala predvodik i lider evropskog procesa u regionu, pa se nadamo da ćemo pod rumunskim predsjedavanjem EU otvoriti posljednje poglavlje, a u ovom momentu smo spremni da zatvorimo šest poglavlja. Mi znamo da to neće biti tako, da će ritam biti nešto sporije, ali što se naše spremnosti tiče, tu nema spora. Mi vjerujemo da ćemo uspjeti da zatvorimo tri poglavlja, ali da ćemo raditi i na onima koja su još preostala“, poručuje Darmanović. 

On smatra da zvanični Brisel mora na proces proširenja da gleda ne samo kao na tehničko ispunjavanje uslova, već i kao na geopolitičko pitanje. 

"Na ovom prostoru, u ovom regionu postoje ozbiljni konkurenti EU, koji nude svoje standarde i svoje modele. Mi želimo da idemo u ovom pravcu“, kaže Darmanović. 

-Pomogli da Makedonija i BiH ostvare cilj-

Komentarišući odnose među susjedima, crnogorski ministar vanjskih poslova poručuje da Crna Gora pomaže u najvećoj mjeri, onoliko koliko može. 

"Mi vjerujemo da ni mi nećemo biti u najboljem stanju ukoliko naši susjedi i komšije nisu i smatramo da im u tome treba pomoći onoliko koliko mi možemo u najvećoj mjeri. Kao predsjedavajuća zemlja Američko-jadranske povelje učinili smo ogromne napore da Makedonija dobije poziv za NATO i da BiH dobije godišnji nacionalni program za NATO. Oba cilja su ostvarena. Crna Gora je prepoznata kao jedna zemlja u regionu koja investira sve što može, u mir i stabilnost i dobrosusjedske odnose. Mi ćemo to nastaviti da radimo“, navodi Darmanović. 

Ipak, ističe da mu je žao što je došlo do opterećenja odnosa između Srbije i velikog broja njenih susjeda iz regiona. 

"Zašto je to tako, teško je reći. Sadašnja vlada i administracija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je ranije ulagala dosta napora da se odnosi u regionu poprave. Sada je došlo do jednog drugačijeg trenda, pa je i Crna Gora povremeno bila meta određenih političkih izjava, konstatacija, pa i poteza. Mislimo da to nije dobro i da treba uložiti napore da se te stvari potisnu u korist onoga što radimo zajednički. Srbija je važan spoljnotrgovinski partner, imamo ekonomske odnose, imamo zajedničke projkete i zajednički evropski put“, kaže Darmanović. 

Foto:AA

Dotakao se i slučaja Branke Milić, državljanke Srbije koja je optužena za planiranje državnog udara u Crnoj Gori na dan održavanja parlamentarnih izbora 2016.

Branka Milić, foto: Screenshot

Ona se više od mjesec dana krije u ambasadi Srbije u Podgorici. 

"Trenutno postoji jedan problem koji mora da se riješi. Imamo osobu koja je bjegunac od pravde, koja je našla svoje utočište u ambasadi Srbije u našoj zemlji. To pitanje mora da se riješi prije ili kasnije. Mi smo učinili do sada sve što nalažu međunarodno pravo i odnosi civilizovanih i prijateljskih zemalja, ali taj slučaj ne može stajati u mjestu i ne rješavati se u nedogled. U jednom trenutku moramo da znamo da li je to odluka da se opstruira naš trenutni sudski proces, ili nije. Ako nije, Srbija će naći rješenja da pomogne i sebi i nama u ovom pitanju. Ako jeste, to ima određene posljedice“, poručuje Darmanović. 

- Zauzimanje stava prema vlastitom opredjeljenju- 

Na pitanje kako komentariše učestale napade od zvaničnika iz Srbije prema Crnoj Gori u posljednjih par mjeseci, Darmanović ističe da Crna Gora slijedi svoj kurs. Poručuje i da je glasanje Crne Gore oko članstva Kosova u UNESCO i Interpol pravo na sopstveni izbor Crne Gore. 

"To su napadi od onih koji smatraju Crnu Goru ili srpskom zemljom ili srpskim satelitom, a mi nismo ni jedno ni drugo. Mi smo samo prijatelji sa Srbijom i zemljama regiona, ali nismo ničiji sateliti niti ćemo biti. Mi slijedimo svoju politiku i svoj kurs. Branili smo je i od mnogo većeg i moćnijeg aktera u međunarodnim odnosima kada je to bilo potrebno, ne zato što želimo sukobe sa nekim, već zato što želimo pravo na sopstveni izbor. Tako je i sa glasanjem. U jednom glasanju koje se ticalo električne energije, naši su se stavovi podudarili sa stavovima Srbije i Makedonije. Pa na tom pojedinačnom pitanju Kosovo nije bilo zadovoljno. Ali to nisu politička pitanja, već pitanja koja se tiču privrede. Što se Interpola tiče, glasali smo kao i ranije. Mi spadamo među sto i nešto zemalja koje su priznale Kosovo i smatramo da treba da učestvuje u međunarodnim organizacijama“, poručuje Darmanović. 

Prema njegovim riječima, Crna Gora je jasno opredijeljena i ne vodi nesvrstanu politiku, jer to je vrijeme prošlo. 

"To je bilo vrijeme Hladnog rata i Jugoslavije. Mi smo danas članica NATO-a i bićemo članica EU. Naše spoljnopolitičke poteze treba posmatrati isključivo u toj vizuri“, navodi Darmanović. 

Na pitanje da li su na Balkanu završeni ratovi i imaju li građani prostora za zabrinutost, crnogorski šef diplomatije ističe da je ratno vrijeme na ovom prostoru na svu sreću prošlost. 

"Svi akteri su izvukli gorke poruke. Saradnja među našim državama je razgranata, imamo mnogo zajedničkih interesa. U četiri od sedam ovih zemalja govorimo defacto istim jezikom, iako ga drugačije nazivamo. Neki od nas su saveznici u NATO-u, članovi smo i kandidati za EU. Povezuje nas kulturna saradnja. Naravno, postoje i otvorena pitanja i ona nisu laka. Naročito su tri pitanja ostala kao nasljeđe bivše Jugoslavije, to su neriješeni odnosi Srbije i Kosova, zatvaranje pitanja imena Makedonije i nastojanje da se BiH učini što funkcionalnijom“, smatra Darmanović. 

-Rusija prihvatila činjenicu da je Crna Gora u NATO-

Govoreći o odnosima Crne Gore sa Rusijom, koji su narušeni u posljednje četiri godine, Darmanović kaže da u bilateralnim odnosima, stanje je nešto normalnije. 

"Manje je tenzija nego u vrijeme kada smo se suočili sa činjenicom da je Rusija na formalan i neformalan način stajala iza pokušaja državnog prevrata u Crnoj Gori. Bilo je dosta političkih tenzija u to vrijeme, ali sada smo ušli u jedan mirniji period u kome je Rusija prihvatila činjenicu da je Crna Gora članica NATO-a, i shvatila promjenu našeg međunarodnog položaja, a takođe naša saradnja u turizmu i priliv ruskih turista se nije smanjivao. To najbolje govori da obični ruski građani shvataju da mi ne želimo niti smo neprijatelji nikome, pogotovo ne jednoj velikoj sili, već da jedino želimo da branimo pravo na sopstveni izbor“, kaže Darmanović. 

On poručuje da je Rusija generalni protivnik proširenja NATO-a, pa se tako protivi svakom novom pojedinačnom članstvu u NATO. 

"Nastoji koliko je u njenoj moći da omete zemlje kandidate. Bez obzira na deklarativne izjave, ja mislim da Rusija ne gleda blagonaklono ni na evropsku agendu naših zemalja i da je EU možda stvarna meta ruske spoljne politike.“, poručio je Darmanović.