Ona je ocijenila položaj žena u političkom i javnom životu u regionu, te šta bi i u kom pravcu trebalo učiniti da se to stanje u toj oblasti popravi.

 "Još uvijek je u našim državama mali broj žena u parlamentima i vladama. Kako imamo zajedničku prošlost u regionu i kako živimo iste rodne stereotipe, mislim da bi valjalo napraviti regionalnu kampanju za promjenu obaveza žena i muškaraca u sferi privatnog i javnog života. Takođe, treba ekonomski osnažiti žene, posebno iz marginalizovanih grupa, ali i suzbiti i spriječiti nasilje nad ženama", poručila je Drobnjak.

- Važna regionalna saradnja institucionalnih mehanizama i NVO- 

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore govorila je i zašto je važno postojanje Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.

"Čovjek je socijalno biće i prirodno je da živi u zajednici, da komunicira, uči, da se mijenja. Istu logiku, smatram, treba primijeniti i na institucionalne mehanizme koji treba da doprinesu ostvarivanju ljudskih prava, a postizanje rodne ravnopravnosti to jeste. Institucionalni mehanizmi treba da sarađuju, razmjenjuju iskustva i podržavaju se u radu. Zato je bilo prirodno da se 2005. godine u Sarajevu potpiše Sarajevska deklaracija, koja je samo formalizovala ono što se u životu već desilo. Institucionalni mehanizmi u regionu su se povezali i sinergetskim efektom postigli da njihov rad bude još bolji i kvalitetniji, a nije bez značaja, i vidljiviji", istakla je Drobnjak. 

Ona je govorila i o tome  koje su najznačajnije aktivnosti koje su uticale na društvene promjene od kada je uspostavljen Regionalni koordinacioni odbor.

"Regionalni koordinacioni odbor  je svojim radom uspio da eliminiše mogućnost ponavljanja grešaka koje je neko već napravio, ali i ponavljanja dobrih praksi. Nisu svi institucionalni mehanizmi morali raditi "kopanje temelja“ za početak izgradnje sistema jer je to neko već odradio i nesebično podijelio iskustvo. Nisu se morale tražiti dobre prakse i argumentacija, to se dobijalo kroz regionalnu saradnju. Iskustva u kreiranju zakona i strateških dokumenata, praćenje i izvještavanje po međunarodnim konvencijama je bilo lakše nakon regionalnih sastanaka. Takođe, uspostavljanjem Regionalnog koordinacionog odbora omogućena je kontinuirana saradnja i razmjena praksi iz svih oblasti prepoznatih u Sarajevskoj deklaraciji, a koje su vladini i parlamentarni institucionalni mehanizmi u regionu smatrali važnim. Primjer dobre prakse je, svakako, primjena Rezolucija 1325 Savjeta bezbjednosti UN-a. Nakon što je Bosna i Hercegovina usvojila Akcioni plan svi u regionu smo imali smjernice u kom pravcu treba ići", istakla je Drobnjak. 

 Dala je i pojašnjenje na koji način Balkanska regija podržava i doprinosi radu Regionalnog koordinacionog odbora mehanizama za rodnu ravnopravnost.

"Dobru saradnju Regionalnog koordinacionog odbora je trebalo tehnički podržati, omogućivši formiranje i rad sekretarijata. Prirodne saveznice institucionalnih mehanizama, ženske nevladine organizacije iz država u regionu, koje sa Regionalnim koordinacionim odborom dijele istu viziju, su nam pomogle da to realizujemo. Tako je nastala Balkanska regija – mreža koja će tek da pokaže šta zna, hoće i može da uradi na polju ostvarivanja rodne ravnopravnosti", poručila je Drobnjak.

- Žena akterka procesa -

Implementacija Rezolucije UN 1325 - Žene, mir, sigurnost je jedan od važnih segmenata jačanja učešća žena u vojsci i policijskim snagama. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore istakla je na koji način se može i treba unaprijediti njena provedba, te na koji način akcioni planovi mogu poslužiti kao platforma za regionalnu saradnju.

"Primjena Rezolucije 1325  i njoj pratećih rezolucija je važna jer pokazuje da je  pitanje bezbjednosti  podjednako važno i za žene i za muškarce i da bezbjednosna politika ne smije kao važne aktere da prepoznaje samo muškarce. Ona je važna i zbog toga što u konfliktima i mirovnim procesima ne prepoznaje ženu samo kao žrtvu, već i kao aktivnu akterku procesa. Ovu rezoluciju treba čitati u kontekstu humane bezbjednosti i ne fokusirati njenu primjenu samo na vojne i policijske službe. Nekad se žena osjeća bezbjednom u svojoj lokalnoj zajednici i u trenutku kad se osvijetli kvart u kome živi. I tu je platforma za regionalnu saradnju – utvrditi okvire u kojim treba raditi, prepoznati polja djelovanja, a onda sve to smjestiti u državni ili lokalni kontekst", navela je Drobnjak za Anadoliju.

 Govorila je i o tome šta smatra kao nužne aktivnosti koje može poduzeti Koordinacioni odbor kako bi se stanje u regiji unaprijedilo kada je u pitanju rodna ravnopravnost.

"Studija početnog stanja, čiju je izradu podržao UN Women BiH, će pokazati presjek stanja i pravce daljeg djelovanja Regionalnog koordinacionog odbora. Sigurna sam da će na polju političkog osnaživanja žena, razvoju ženskog preduzetništva i sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama biti još puno realizovanih aktivnosti. Primjena konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Istanbulske konvencije, Rezolucija 1325, Pekinške platforme i drugih relevantnih međunarodnih dokumenata je, takođe, prostor djelovanja Regionalnog koordinacionog odbora i Balkanske regije", stava je Drobnjak.