Odluka je prema njegovim riječima “odložena” do februara i neke naredne sjednice i do tada će ostati 193 eura što je najniže u regionu.

"Nažalost, odlaganja onog što je dobro za građane su veoma česta i dugotrajna, za razliku od povećanja poreza ili akciza koje stupaju na snagu obično “osmog dana od objavljivanja” u Službenom listu.

Vlada Crne Gore je 2016-te godine kao jedan od svojih prioriteta navela povećanje minimalne zarade. Kako te odluke nema ni u 2016, 2017, 2018 a po predlogu budžeta ni 2019-toj godini, onda je logično pitanje kad u Vladi misle to da ispune. Za to vrijeme je, samo u 2018-toj zbog inflacije svaka zarada u Crnoj Gori izgubila 3% vrijednosti", navodi Stanić.

Dodaje da odluke od kojih bi građani imali koristi se ne donose godinama, "bilo da je riječ o minimalnoj zaradi, kriznom porezu, akcizama na gorivo, povećanju penzija ili radu u dane praznika dok se s druge strane novi porezi i akcize (od nove godine na ugalj, povećanje na gazirana i alkoholna pića i rezani duvan) donese po ubrazanoj proceduri i uz želju Vlade da “izdržimo još malo, jer nam BDP raste, a benefite osjećaju svi građani”".

"Koliko je tema minimalne zarade značajna za evropske zemlje smo vidjeli na primjeru Francuske, Rusije, Hrvatske, Bugarske, Srbije i brojnih drugih koje su u ovoj godini povećale taj iznos, ali istim pitanjem su se bavili i na kontinentu koji u Crnoj Gori važi za siromašan. Prije par decenija bi bilo neoguće da jedna evropska zemlka zaostaje za skoro svim zemljama Južne i Cetralne Amerike, kad je u pitanju iznos minimalne zarade.

Tako su one u Kostarici – 382 eur, Čileu 364 eur, Urugvaju 362 eur, Ekvadoru 336 eur, Gvatemali 310 eur, Paragvaju 309 eur, Panami 277 eur, Boliviji 261 eur, Argentini 257 eur, Peruu 242 eur, Hondurasu 219 eur, Kolumbiji 213 eur i Brazilu 212 eur. Ukoliko već ne smatraju da treba da imamo paragvajsku minimalnu zaradu, nek pristanu da je povećaju barem na argentinski nivo i time omoguće desetinama hiljada radnika visočiji životni standard, veće penzije za koju godinu i puno manji rizik od esktremnog siromaštva", navodi se u saopštenju.

Sindikati, građani ali i Socijaldemokratska partija neće kako je kazao Stanić ni u narednoj godini odustati od zahtjeva da se poveća minimalna zarada na 250 eura i uvede startni neoporezivi dio.

"Ukoliko svako jutro umjesto bajki o lideru u regionu budemo počinjali pitanjem zašto nam je onda manjanja milimalna plata u tom istom regionu, možda se neki u Karađorđevoj dosjeti da je treba povećati. Ako ne zbog sindikata ili SDP-a onda, zbog 77.000 naših sugrađana koji primaju manje od 250 eura, među kojima su mnogi koji ih podržavaju", saopštio je Stanić.