Prema podacima Ankete o dohotku i uslovima života prag rizika od siromaštva je u 2017. godini iznosio 2 097 eura za jednočlano domaćinstvo, odnosno 4 405 eura za četvoročlano domaćinstvo (dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 14 godina), na godišnjem nivou. U odnosu na 2013. godinu prag rizika od siromaštva za jednočlana domaćinstva je porastao za 318 eura (ili 17,8%), a za četvoročlana za 670 eura (ili 17,9%). 

Direktorica Monstata, Gordana Radojević, kazala je da je ta institucija od 2009. godine pratila samo apsolutnu nacionalnu liniju siromaštva, koja se bazirala na potrošnji domaćinstava.

"Monstat je danas objavio rezultate istraživanja o dohotku i uslovima života građana, odnosno koncept relativnog siromaštva za period od 2013. do prošle godine", rekla je Radojević na konferenciji za novinare, javlja agencija MINA.

Posmatrano u evropskom kontekstu, najveći prag ili liniju siromaštva bilježe najrazvijenije zemlje.

"U Švajcarskoj je prag siromaštva 26,5 hiljada eura godišnje po osobi, Norveškoj 23,74 hiljada eura, dok najmanji prag bilježi Makedonija 1,34 hiljada eura i Srbija 1,53 hiljada eura o osobi", navela je Radojević.

Ona je dodala da je apsolutna linija siromaštva, koju Monstat nije objavljivao od 2013. godine, nešto veća od relativne, jer polazi od potrošnje.

"Potrošnja obuhvata i sopstvenu proizvodnju i sivu ekonomiju, pa apsolutna linija siromaštva u prošloj godini po osobi iznosi 192 eura", precizirala je Radojević.

Prema podacima Svjetske banke (SB), svaki pojedinac koji u Crnoj Gori troši ispod 5,5 USD dnevno, je siromašan.

"Prema tim podacima, apsolutno siromašnih u Crnoj Gori, koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, je 4,4 odsto", navela je Radojević.

Ona je ocijenila da je siromaštvo višedimenzionalni problem i da se do sada u Crnoj Gori kvantifikovao polazeći od bazičnih minimalnih potreba potrošnje, na osnovu čega se pravio obračun apsolutne linije siromaštva.

"Smatralo se da je siromašan svaki pojedinac koji ne može da zadovoljni osnovne potrebe, prije svega za hranom i pićem", rekla je Radojević.

Ona je objasnila da se, kako je jačao ekonomski rast Crne Gore, javila potreba da se siromaštvo sagleda ne samo sa stanovišta bazičnih ili minimalnih potreba potrošnje, već i onih koje su uobičajene u razvijenim društvima.

"Stoga je Monstat od 2013. godine u partnerstvu sa Eurostatom počeo rad na istraživanju koje omogućava da se materijalno stanje građana sagleda na isti način i po istim principima kao što to rade sve države članice Evropske unije (EU)", saopštila je Radojević.

Zbog toga je uveden koncept relativnog siromaštva, koje podrazumijeva nemogućnost zadovoljenja ne samo osnovnih potreba, već i onih koje se smatraju prihvatljivim i uobičajenim u društvu u kojem pojedinac živi.

"U našem slučaju to je mogućnost da pojedinac priušti sebi sedmodnevni godišnji odmor van kuće, adekvatno grijanje, zastupljenost mesa ili ribe svakog drugog dana i niz drugih potreba koje se u evropskom kontekstu smatraju uobičajenim", objasnila je Radojević.

Ključna komponenta u odnosu na koje se analizira realitivno siromaštvo je dohodak u novcu.

Radojević je kazala da će Monstatsa zadržati i obračun apsolutne linije siromaštva, sve dok postoji i jedan član društva koji ne može zadovoljiti osnovne ili minimalne potrebe ptotrošnje.

Ona je rekla da podaci pokazuju da su relativna i apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznad minimalnih potreba stanovništva.

Stalna koordinatorska sistema Ujedinjenin nacija (UN) u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, saopštila je da je za buduće generacije veoma važno definisanje politika i programa.

"Primjenjujući ovaj pristup relativne linije siromaštva, intervencije Vlade mogu biti bolje i usmjerene na aktivnosti na osnovu podataka", navela je Mekluni.

Prema njenim riječima, podaci o tome ko je siromašan mogu da pomognu u kreiranju boljih politika i strategija vezanih za smanjenje siromaštva.

Ekspert SB, Gorana Krstić, kazala je da se osoba smatra siromašnom ukoliko ima nizak dohodak i ne može da stiče osnovna dobra i usluge za zadovoljavanje nekih osnovnih životnih potreba.

"Kada je u pitanju apsolutno siromaštvo u Crnoj Gori, kao osnovni agregat blagostanja korišćena je potrošnja. Apsolutna linija siromaštva ostaje konstantna tokom vremena i ona se samo prilagođava iz godine u godinu sa rastom cijena", objasnila je Krstić.

 

Izvor:Mina/RTCG