To je saopštio predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjevića iz Socijaldemokratske partije zašto Vlada ne povećava zarade u obrazovanju, zdravstvu i sektoru bezbjednosti.

Premijer je rekao da smatra da je ovo pitanje najbolje komentarisati na osnovu konkretnih podataka i činjenica:

„Da li se iz činjenice da je crnogorska ekonomija rasla stopom od 4,7% u 2017. i 4,8% u prvoj polovini 2018. godine može izvesti zaključak da se radi o izuzetno uspješnom periodu našeg razvoja? Reći ću - DA, i te kako! Pored ostalog i zato što su prihodi u 2017. bili veći za 79 miliona u odnosu na 2016. godinu, a u 11 mjeseci 2018. godine za 181 milion u odnosu na isti period 2017. godine. Ali da zastanemo ovdje. Svi dobro znamo za disbalans prihoda i rashoda koji prati naše javne finansije. Naime, deficit Budžeta u 2016. godini bio je 3,4% BDP ili 135 miliona eura, u 2017. godini 5,5% BDP ili 237 miliona, a deficit za 2018. godinu procjenjuje se na oko 3,8% BDP ili 173 miliona eura. Ovo znači da rast ekonomije ne uspijeva da pokrije troškove otplate kredita i pripadajućih kamata, uključujući i izgradnju autoputa, kao ni sve one troškove Kapitalnog budžeta, odnosno razvoja zemlje. A razvoj ne želimo da zaustavimo, jer bez razvoja nema ni nove vrijednosti niti mogućnosti za strane investicije, nove prihode i nova radna mjesta“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da zarade nijesu onakve kakve bi on želio da vidi.

„Ali ipak smatram da su zarade koje ostvaruju zaposleni u javnom sektoru sasvim pristojne i da odražavaju društveno-ekonomski ambijent u kojem živimo, odnosno moć naše ekonomije. Okolnost da u ovom momentu ne možemo povećati zarade zaposlenih, ne znači da se već ne vide rezultati na unapređenju ambijenta i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade, kao i na kvalitetu usluga koje građani dobijaju. Odgovoran pristup državnom novcu i održivosti javnih finansija, ne daje nam nažalost za pravo da postignute rezultate već danas pretočimo u uvećavanje zarada u javnom sektoru. Pa čak ni u navedenim, saglasiću se sa Vama, veoma značajnim sektorima. Da budem direktan, Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića. Čemu bi vodio tako neodgovoran pristup? Ko će to da plati sem sami građani! Sjetimo se ovom prilikom i grčkog scenarija. Ne želimo novim generacijama ostavljati veća zaduženja zasnovana na neodgovornoj javnoj potrošnji, ali hoću ekonomski rast, razvojnu infrastrukturu, nove puteve, bolnice i škole. A na temelju svega toga – nova radna mjesta, plaćena onoliko koliko Budžet i realna ekonomija mogu da izdrže“ – rekao je Marković.

Premijer je podsjetio da je u zdravstvu u protekle dvije godine odobreno 150 novih specijalizacija i 20 subspecijalizacija, da je povećan broj ljekara na 1000 stanovnika na 3,3 u 2018. godini, u odnosu na 3,4 prosječno u Evropskoj uniji, da će početkom 2019. godine oko 160 zdravstvenih radnika i njihovih porodica riješiće svoje stambene potrebe.

„Ako je u medicinsku opremu uloženo 9,3 miliona eura, u rekonstrukciju i adaptaciju objekata 3,1 miliona, u poboljšanje energetske efikasnosti još 5 miliona – priznaćete da i po kriterijumima koje ste sami postavili u uvodu pitanja, možemo govoriti o uspješnoj ekonomskoj politici. NE u dijelu visine zarada, ali sigurno DA u poboljšanom i unaprijeđenim uslovima rada. Nastavno osoblje, učenici i njihovi roditelji svjedoci su da se i uslovi rada u prosvjeti popravljaju. Možda ne odmah i u svim obrazovnim ustanovama, ali za posljednje dvije godine u impresivnih 130 objekata“ – rekao je premijer.

Dodao je da je ulagano i u prosvjetu.

„Za narednu godinu planirano je 42 miliona eura dodatnih ulaganja. Budžet za investicije Ministarstva prosvjete uvećan je za oko 30%, pa će za zamjenu školskog namještaja, informatičku opremu, rekonstrukciju u srednjim stručnim školama biti izdvojeno skoro 10 miliona eura. Iz resora su već najavljene aktivnosti na novim objektima – od nove gimnazije u Podgorici, vrtića na Tuškom putu, Zlatici, Starom aerodromu, zatim u Bijelom Polju, Beranama, Plavu, brojnih rekonstrukcija u Podgorici i Kotoru“ – kazao je premijer Marković rekavši da se na sve ovo nadovezuju i vidljiva ulaganja u sportske sale i terene koja dopunski finansiramo preko Ministarstva sporta, čineći dimenziju podrške mladima još snažnijom.

„Preko 7. 000 studenata za dvije godine koristilo je benefit Vladine politike izdvajanja za besplatne studije – zar Vi ne računate da utrošenih 2 milona eura, koje smo utrošili, predstavlja direktnu pomoć kućnim budžetima tih porodica, koje sada ne izdvajaju sredstva iz svojih zarada za školovanje djece“ – poručio je premijer Duško Marković.

Predsjednik Vlade je završio ocjenom da za razliku od komfora poslaničke retorike, odluke koje donosi Vlada moraju biti pravične prema svim strukturama društva, i da to nije lako u zemlji koja se razvija, i koja se oslobađa strukturnih i svih drugih deficita.

„Naše odluke moraju biti lišene prelaznih rješenja, i bilo kakve političke kalkulacije“ – zaključio je Marković.

Iako su manjinski narodi više puta bezrezervno potvrdili privrženost Državi, uvijek sam spreman da govorim o unapređenju stanja

„Vlada se dosljedno zalaže za punu afirmaciju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Institucije države Crne Gore ostaće garant punog uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima. Sa druge strane, unapređenjem zakonskih rješenja u saradnji sa Parlamentom, posvećeno radimo na kontinuiranom poboljšanju uslova za dostojanstven život i rad manjinskih zajednica“ - kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković odgovarajući na Premijerskom satu na pitanje potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua o tome šta Vlada preduzima na polju unapređenja prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.

Premijer je rekao da, iako je Crna Gora primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada i država u kojoj su manjinski narodi više puta, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost našoj Državi, smatra da je uvijek pravi trenutak i da je uvijek raspoložen da razgovara o mogućnostima unapređenja uslova za poštovanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, definisanih članom 79 Ustava.

U tom kontekstu predsjednik Marković je podsjetio da su za vrijeme mandata 41. Vlade usvojene izmjene i dopune krovnog propisa - Zakona o manjinskim pravima i slobodama da je tim zakonom reformisan Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

„Značajna su i sredstva koja se opredjeljuju za rad institucija koje se primarno bave manjinskim pravima, pa u brojkama to izgleda ovako... U Budžetu se za funkcionisanje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava opredjeljuje najmanje 0,15% od tekućeg budžeta. Ukupni planirani budžet Fonda za 2019. godinu iznosi oko 1.360.000,00 eura. Od ovog iznosa do 30% se izdvaja za rad Fonda dok se ostatak sredstava raspodjeljuje za finansiranje projekata. Takođe, savjetima za funkcionisanje i realizaciju programskih sadržaja obezbjeđuju se sredstva u iznosu od najmanje 0,05% tekućeg budžeta i u ovoj godini iznosila su 600.000 eura. I budžet Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina ove godine zabilježio je povećanje u iznosu od oko 5% u odnosu na prethodnu godinu, pa tako ove godine iznosi preko 300.000 eura“ – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je podsjetio da je na temelju prava definisanih članom 79 Ustava, kroz izmjene i dopune Zakona, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čine većinu ili 5 % stanovništva, definisano da u službenoj upotrebi bude i jezik tih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a što su pozdravila i nadležna tijela Savjeta Evrope.

Vlada Crne Gore je novembra 2017. godine, podsjetio je predsjednik Marković, utvrdila i Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

„Za sada se upotreba i javno isticanje nacionalnih simbola u Crnoj Gori vrši na način i pod uslovima predviđenim važećim zakonskim rješenjem dok isticanje ili upotreba simbola druge države, bez odobrenja ili javnog poziva, predstavlja prekršaj shodno Zakonu o javnom redu i miru. Informisan sam da ste upravo Vi, potpredsjedniče Nimanbegu, posljednjeg dana novembra ove godine, podnijeli Skupštini Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru. Takođe, ministar unutrašnjih poslova informisao me da će već ovog mjeseca njegov resor predložiti Vladi tekst zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, a sve sa ciljem usaglašavanja zakonskih normi, odnosno stvaranjem pretpostavki za uživanje prava i sloboda koje su Ustavom zajamčene manjinskim narodima i zajednicama. Ali, do tada, svi moramo poštovati zakone koje je donio ovaj Dom i odluke pravosudnih organa utemeljene na tim zakonima. Takav pristup slijede sve demokratske i ozbiljne države i gotovo da nema ni jedne države u svijetu koja na takav način ne štiti svoje dostojanstvo i svoje državne simbole“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.

Vlada nastavlja reformu sistema obrazovanja, raduje me da mladi dominantno vide budućnost u turizmu i poljoprivredi

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković saopštio je na Premijerskom satu da je povezanost obrazovanja i tržišta rada postavljena kao cilj u svim strateškim dokumentima iz oblasti obrazovanja, i da kvalitetna saradnja između poslodavaca i škola ostaje prioritet rada Vlade u ovom segmentu, te da je na tom planu preduzeto niz aktivnosti koje su dale rezultate.

„Svjedoci smo koliko su svakog dana upravo zanimanja koja zahtjevaju srednji nivo obrazovanja deficitarna i u mnogim razvijenijim zemljama Evrope, te da baš u tim oblastima postoji najviši stepen neusklađenosti ponude i potražnje. Sa druge strane, u inflaciji fakultetskih diploma, ovih ili onih zvanja, sve češće govorimo o neusklađenosti sa potrebama tržišta rada. Nerijetko veoma stidljivo govorimo i o kvalitetu stečenih znanja“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je, odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata o tome koji su konkretni rezultati Vladine politike u segmentu srednjeg stručnog obrazovanja, rekao da je Vlada svjesna postojanja problema strukturne neusklađenosti na tržištu i prilično visokog obima zapošljavanja stranaca, nastavila reformu svih nivoa obrazovanja, s posebnim akcentom na srednje stručno obrazovanje.

„U tom cilju sproveden je čitav set mjera i aktivnosti, i ne samo na zakonodavnom planu. Uz podršku Privredne komore stvorene su pretpostavke da se učenici obrazuju u realnom radnom okruženju pa su i najvažnije izmjene Zakona bile usmjerene na ponovno pokretanje dualnog obrazovanja. Danas u tom sistemu, u 26 škola na teritoriji 18 opština imamo preko 250 poslodavaca i oko 570 učenika kojima je obezbijeđena i adekvatna novčana naknada za uloženi rad tokom učenja. Posebno bih istakao da je u prethodnoj i ovoj školskoj godini dodijeljeno ukupno oko 420 stipendija učenicima stručnih škola koji su se odlučili za neki od smjerova za deficitarne kvalifikacije. Sve ovo rezultiralo je činjenicom da za samo dvije godine bilježimo povećanje upisa na takozvani treći stepen za skoro 200%. (Školske 2016/17 - 566 učenika, 2018/19 - 1561 učenik)“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je rekao da mlađe generacije postepeno mijenjaju odomaćenu svijest da se nakon godina školovanja, za prosječnu platu, traži doživotno uhljebljenje u administraciji i podsjetio na rezultate istraživanja javnog mjenja sprovedenog proljetos za potrebe izrade Komunikacione strategije Vlade prema kojem mladi dominantno smatraju da će turizam (76,4% ispitanika) i poljoprivreda (68,5% ispitanika) kreirati dovoljno poslova za njih.

„I to je ono što me raduje“ – rekao je premijer.

Dodao je da naprednim stavovima mladi pokazuju da njihov pogled seže dalje u budućnost, da je njihova vizija Crne Gore razvojno orijentisana, i da će politike koje sprovodimo u oblastima turizma i poljoprivrede, generisati nova, kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta za njih.

„Sa druge strane naš zadatak je da ih kroz kvalitetan sistem obrazovanja pripremimo za zahtjeve tržišta jer će kao takvi doprinositi svom ličnom napretku, i razvoju društva u cjelini“ – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.