Vrijeme ne briše ljubav prema domovini: Damjanovići prije 200 godina doselili u Argentinu
Đukanović sa crnogorskim iseljenicima

Đukanović na centralnoj svečanosti u Buenos Airesu

Vrijeme ne briše ljubav prema domovini: Damjanovići prije 200 godina doselili u Argentinu

Vrijeme ne briše ljubav prema domovini, koja se prenosi s koljena na koljeno, kazao je u Argentini predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanosti povodom obilježavanja 200-godišnjice od dolaska prve crnogorske porodice u tu zemlju. Đukanović je kazao od oko 60.000 potomaka crnogorskih iseljenika živi u Latinskoj Americi te da su naši ljudi dali neizbrisiv pečat ukupnom razvoju i progresu zemalja u koje su doselili.

"Želim da odam priznanje organizatorima - Vladi Argentine i vlastima Buenos Airesa, kao i Crnogorskoj zajednici i našoj ambasadi što su odlučili da na ovaj način obilježimo dva vijeka od dolaska prvih crnogorskih iseljenika u ovu veliku zemlju, u provinciju Entre Rios, na jučerašnji dan 1818. godine. Bili su to Mihailo Damjanović, i njegova supriga Jelena iz srca Crne Gore, iz Katunske nahije. On sa Čeva, gnijezda junačkoga, kako ga je nazvao naš veliki pjesnik, filozof i vladar Petar II Petrović Njegoš, a ona od Perovića iz Cuca", kazao je Đukanović u obraćanju.

Kako je kazao i u razgovoru sa argentinskim predsjednikom Maurisijom Makrijem istakao je značaj ovog događaja za Crnu Goru i za vjekovno prijateljstvo protkano bliskim vezama između naših geografski udaljenih naroda i zemalja.

Prema riječima Đukanovića, Damjanovići su iz Crne Gore ponijeli slobodarski duh i ratničku tradiciju i time obogatili svoju novu domovinu.

"Naselili su se u jednom od gradova koji simbolizuju borbu argentinskog naroda za slobodu, u Konsepsionu de Urugvaj, u kom počiva čuveni vojskovođa i predsjednik Hose Husto de Urkize. Mnogo je važnih ličnosti iz ove porodice poteklo na argentinskom tlu među onima koji su zadržali staro crnogorsko prezime Damjanović, kao i u njihovom ogranku s novim prezimenom Horhe. Mihailov sin Eleodoro Damjanović, čuveni argentinski general i ljekar čije ime nose brojne ulice širom zemlje, pa i u autonomnom gradu Buenos Airesu, obezbijedio je trajno mjesto u velikoj argentinskoj istoriji. Ostao je upamćen između ostalog i po izuzetnom doprinosu borbi sa užasnom epidemijom žute groznice koja je u 19. vijeku desetkovala stanovništva ovog prelijepog grada. Ali i kao general, učesnik u vojnom pohodu nakon kojeg je za 50% proširena teritorije današnje Argentine", kazao je Đukanović.

IMGc9c44ed54357cf71ebcc79eb613f057eV

Foto:Pres Služba predsjednika

U govoru se crnogorski predsjednik prisjetio i još jednog broja argentinskih velikana crnogorskog porijekla.

"Pomorski kapetan Migel Vukasović, poznati konstruktor brodova i brodovlasnik, osnivač prve argentinske pomorske kompanije „La Platensa“, zastupljen je u svim pomorskim enciklopedijama svijeta. Bio je i počasni konzul Crne Gore u Argentini početkom prošlog vijeka. Prisjetimo se i kapetana Mila Zlokovića i Jovana Vukasovića, kao i Eduarda Vuletića... Trebalo bi nam mnogo vremena samo da nabrojimo sve one koji zaslužuju da im se ime pomene. Zato ću osvježiti naše pamćenje o samo još dvije ličnosti. Svi Argentinci znaju za Karlitosa Balu, velikog komičara kojeg pamte generacije u ovoj zemlji. Ali ne vjerujem i da znaju da je majčinom linijom povezan sa potomcima čuvene kapetanske porodice Katurić, takođe nekih od prvih crnogorskih doseljenika u 19. vijeku. Kao što ne znaju svi da blisko prijateljstvo vezuje Papu Franju sa nadbiskupom crnogorskog porijekla Emiliom Ognjenovićem, što mi je pomenuo i Sveti Otac prilikom nedavnog susreta u Vatikanu", naveo je predsjednik Crne Gore.

Đukanović je kazao da je tokom dva vijeka hiljade Crnogoraca doselilo u Argentinu, i osnovali brojne kolonije.

"Od slavne La Montenegrina u Ćaku, preko Benada Tuerta, Santa Fe, Tandil, Madariage i Dok Suda, do Ognjene zemlje... Zahvaljujući saradnji naših institucija sa Latinoameričkim centrom za migracije, putem naučnih metoda došlo se do približnog broja od oko 60.000 potomaka crnogorskih iseljenika koji žive u Latinskoj Americi. To nas čini jednom od najvećih zajednica sa prostora Jugoistočne Evrope na ovom kontinentu", istakao je crnogorski šef države.

Naglasio je da raduje saznanje da su naši ljudi od tada, kao što to i danas čine njihovi potomci, dali neizbrisiv pečat ukupnom razvoju i progresu zemalja u koje su doselili.

"I što su ne samo čuvali patriotske emocije i ljubav prema Crnoj Gori, nego su ih odgovorno prenosili i na nove generacije. Posebno je značajno što sve vidljivije dolazi do organizovanog okupljanja i čvršćeg međusobnog povezivanja između crnogorskih zajednica na latinoameričkom tlu, kao i sa domovinom svojih predaka. Nakon što smo prije 12 godina mirnim, demokratskim putem poslije gotovo jednog vijeka obnovili svoju državu, osnažile su i veze s našom starom dijasporom u Argentini, širom Latinske Amerike, i širom svijeta. Današnja Crna Gora, multietnička zemlja prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i na pragu članstva u EU, pitanje saradnje sa dijasporom uzdigla je na nivo najvišeg državnog prioriteta. Dijaspora je neodvojivi dio istorijskog, crnogorskog državnog bića, naše nacionalno bogatsvo i most koji nas trajno vezuje s drugim narodima i državama. Baš kao što je nezamjenjiva nit u odnosima sa ovom velikom i važnom zemljom", rekao je Đukanović.

IMGedcec25acdf8fcc3c341ea226256f16dV

Foto:Pres Služba predsjednika

I ovaj današnji događaj, ocijenio je predsjednik, potvrđuje da vrijeme ne briše ljubav prema domovini, koja se prenosi s koljena na koljeno.

"Vjerujem da ste to prepoznali i u poemi Ivana Damjanovića, direktnog potomka Mihaila i Eleodora Damjanovića. On je danas ovdje sa nama i brojnim članovima svoje porodice. Sve ih još jednom toplo pozdravljam.", zaključio je Đukanović.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.