Svaki Crnogorac pravi skoro kilogram smeća dnevno
ilustracija

Spiječiti zagađenje plastikom

Svaki Crnogorac pravi skoro kilogram smeća dnevno

Ako je vjerovati generalnoj direktorici Direktorata za životnu sredinu Ivani Vojinović i procjenama nadležnog ministrarstva svaki stanovnik Crne Gore u prosjeku dnevno napravi skoro kilogram smeća. Da budemo precizni 860 grama. Većina smeća koje dnevno napravimo nadživjeće i nas i naše potomke. Čovjeka zemlja pojede za koju godinu a za plastiku su potrebni milenijumi.

Zato i ne čudi da se crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma bacilo na pronalaženje najracionalnijeg rješenja u oblasti upravljanja otpadom.

U toku je izrada novog Zakona o upravljanju otpadom i Specifičnih planova za upravljanje posebnim vrstama otpada, koji bi vrlo brzo trebalo da daju okvir za adekvatan sistem za: otpadnu ambalažu, vozila na kraju životnog vijeka, otpadne gume, otpad od električne i elektronske opreme i otpadne baterije i akumulatore.

“Naučnici navode da se u evropske vode svakodnevno baci oko 150.000 tona plastike. Kada popijemo vodu iz plastične flaše i bacimo je u kantu za đubre, nismo ni svjesni da će ona nadživjeti i nas i našu djecu, unuke, praunuke. Plastičnim flašama potrebno je nevjerovatnih 450 godina da se razlože, a svaka plastična kesa ima vijek trajanja i do 1.000 godina. Vjerovatno je sve ovo uticalo da Evropski parlament nedavno zabrani korišćenje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu (pribor za jelo, čaše i tanjiri, štapići za uši, slamčice, štapići za miješanje i držači za balone) počevši od 2021 godine,“ rekla je Vojinović.

Vojinović je to istakla na predstavljanju rezultata kampanje“Spremni za promjenu? Spriječimo zagađenje plastikom!“ koja počela u septembru velikim akcijama čišćenja crnogorske morske i jezerske obale.

Delegacija EU u Crnoj Gori takođe je učestvovala u globalnim akcijama čišćenja: „Let’s do it Montenegro – Nastavljamo drugačije“ i „Internacionalnom danu čišćenja obale“. Iz NVO Zero waste saopštili su da je sakupljeno oko 7 tona otpada, odnosno 45 kubika smeća, od čega je polovina plastika. Iz te nevladine organizacije zato apeluju na državu da promijeni zakonodavni okvir kako bi se podstaklo recikliranje ambalaža za piće i smanjila upotreba jednokratne plastike.

„Plastične kese treba zakonski zabraniti i uvesti kao alternativu kese od biorazgradivog materijala koje se u prirodi razgrađuju na vodu, metan i CO2. I prodavači treba da sugerišu da su kese opasne po životnu sredinu“, rekla je Olga Sanina iz Zero waste Montenegro. 

Samo bi se na taj način smanjio otpad od 70 do 9 procenata. Iz JP „Morsko dobro“ poručili su da je otpad na plažama i u moru odgovornost svakog građanina i njegovog odnosa prema sredini u kojoj živi.

 “Situacija se svakako pogoršava prvim jesenjim kišama kada prorade bujice i potoci i do mora donesu sav otpad koji se u presušenim koritima nelegalno odlagao. Svaki jači jugo taj otpad nam vrati na obalu,“ objasnila je Aleksandra Ivanović iz Morskog dobra.

A to je valjda još jedan dokaz da nam se smeće uvijek vrati, koliko god  mi mislili da smo ga se riješili. Zato je ova cjelokupna kampanja ii mala podršku Delegacije EU u Crnoj Gori ali i same EU koja kontinuirano radi na unaprijeđenju zaštite životne sredine.

Unija je početkom ove godine donijela Strategiju za zaštitu planete i građana čiji je cilj da se smanji upotreba i zagađenje plastikom. Strategija predviđa da se do 2030. sva pakovanja na EU tržištu mogu ponovo koristiti ili reciklirati. U tom kontekstu, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, uz podršku EU info centra, je organizovala i akciju za čistiju životnu sredinu kroz kampanju “Spremni za promjenu? Spriječimo zagađenje plastikom!“.

Više niko sa sigurnošću ne može reći koliko miliona tona otpadne platike godišnje zagadi planetu. I ne samo Planetu već i nas. Da li se ikad zapitate koliko plastike ima u Vama, a ima je, dokazali su naučnici.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar