Gvozdenović: Hoćemo da naše razlike budu resurs i bogatstvo, a ne da ostanu
Foto: AA

Gvozdenović: Hoćemo da naše razlike budu resurs i bogatstvo, a ne da ostanu "so" naših podjela!

Pred nama je danas veoma važan politički dokument, čija je svrha, između ostalog, da ukaže na istorijsku nepravdu nanijetu Crnoj Gori prije 100 godina, kao i na posljedice te nepravde, kazao je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, koji se obratio Skupštini u svojstvu inicijatora, a u ime predlagača Rezolucije povodom stogodišnjice "Podgoričke skupštine", koju su predložila 42 poslanika vladajuće koalicije.

"Smatrajući da se Skupština Crne Gore, kao nosilac izvornog legitimiteta u reprezentovanju građana, mora odrediti prema svim bitnim pitanjima koja su od značaja za političku stabilnost i demokratski prosperitet države, DPS je, zajedno sa koalicionim partnerima, Skupštini predložila Rezoluciju povodom stogodišnjice takozvane Podgoričke skupštine", kazao je potpredsjednik Skupštine.

On je istakao da, takozvana Podgorička skupština, njene odluke i njihove porazne posljedice, svakako spadaju u problemski korpus.

"Naime, svjedoci smo činjenice da se, zanemarivanjem nelegalnosti i neligitimnosti „Podgoričke skupštine“, a povodom njene stogodišnjice, danas pokušava dovesti u pitanje temelj državnog ustrojstva Crne Gore, njen suverenitet i nezavisnost. Rezolucijom želimo da istorijske fakte stavimo ponovo u prvi plan, u odnosu na opasnu politikantsku zloupotrebu jednog teškog perioda naše prošlosti koji je rezultirao gubitkom državnosti i nasiljem nad slobodnom voljom naših građana", naveo je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, evidentne ideološke podjele crnogorskog društva, na žalost, predstavljaju ozbiljan  i, očigledno, otporan faktor koji usporava progres i demokratski razvitak države. Kako je kazao, i po intenzitetu i po ukorijenjenosti, te podjele prevazilaze standardni politički pluralitet koji se, inače, u civilizacijski i demokratski razvijenim državama, smatra idejnim bogatstvom i intelektualnim resursom društva.

"Kada se istorijski fakti o tim simboličkim događajima podrede interpretacijama, podjele se dodatno naglašavaju, a objektivnost u sagledavanju činjenica gubi bitku sa individualnim ili kolektivnim emocijama. Takva atmosfera, dalje, omogućava da racionalno političko djelovanje ustukne pred politikanstvom i da se prostor za manipulisanje emocijama proširi", naveo je Gvozdenović.

On je dodao, da međunarodno priznanje suvereniteta i nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine otvorilo je vrata suštinskom i formalno-pravnom uobličenju državnosti Crne Gore, uz oslanjanje na nasljeđe dotadašnjeg viševjekovnog državnog kontinuiteta, ali i na moderna državotvorna načela. Sve do Balkanskih ratova 1912. godine, Crna Gora je uspješno gradila sve institucionalne fragmente savremene države onog vremena, unapređivala svoj međunarodni ugled i prepoznatljivost. 

"Naravno, iz današnje vizure, možemo imati i objektivni kritički osvrt na postulate tadašnjeg legislativnog okvira Crne Gore. No, u komparativnom smislu, pravno uređenje države nije, ni u jednom značajnom segmentu, odstupalo od uređenja drugih evropskih država", saopštio je potpredsjednik Skupštine.

U Velikom ratu, kako je kazao, Crna Gora je vojnički iskrvarila u stremljenju da budućoj savezničkoj pobjedi pruži doprinos koji nadilazi njene objektivne mogućnosti. Dodajući, da tako oslabljena Crna Gora postala je lak plijen nekih globalnih, ali i parcijalnih geostrateških i političkih interesa, do nivoa potpunog zanemarivanja njene objektivne državnosti i, posebno njene nesumnjive pripadnosti pobjedničkoj strani u Velikom ratu.

47117529204152107186866621594665241542656n

Foto: AA

On je istakao da u takvom kontekstu, tzv. Podgorička skupština predstavlja formalizaciju ukidanja državnosti Crne Gore.

Gvozdenović kaže, da sagledavanje činjenica koje su, o ovom događaju, danas poznate, jasno ukazuje na apsolutni nelegitimitet 

"Sve što je prethodilo tzv. Podgoričkoj skupštini, uključujući i izbor takozvanih poslanika, odvijalo se u neregularnoj atmosferi, ali uvijeno u plašt nesumnjive opredijeljenosti naroda Crne Gore za južnoslovenske integracije. Naime, taj naboj ka balkanskom jedinstvu Južnih Slovena je u Crnoj Gori bio jasan, nesporan i dominantan, ali je politički sagledavan u dva integrativna modaliteta – ujediniti se sa drugim srodnim narodima na federativnom principu, unoseći i zadržavajući državnost Crne Gore ili se pripojiti Srbiji i, bez crnogorske državne atribucije, slijediti integrativnu zamisao Srbije", pojasnio je potpredsjednik Skupštine.

On je dodao da je podgorička skupština pokušala da nepostojeći legitimitet izgradi na izjednačavanju dva pomenuta modela odnosno na prećutkivanju i zanemarivanju razlika između te dvije opcije, „izvlačeći“ na površinu isključivo pomenutu težnju naroda Crne Gore da do južnoslovenske integracije dođe.

"Imajući na stolu ovaj i sve druge istorijske fakte, danas je lako razumjeti o kakvoj manipulaciji se radilo", rekao je Gvozdenović, dodajući da, tada, te 1918. godine, to sigurno nije bilo jednostavno.

Gvozdenović ističe "Svjedoci smo, dakle, da je takozvanom Podgoričkom skupštinom zloupotrijebljena poslijeratna atmosfera i južnoslovenska integrativna pretenzija naroda Crne Gore i zbog toga je, pored ostalog, o budućnosti države, odlučivano bez njenih legalnih i legitimnih predstavnika.

"Bez obzira na svo razumijevanje koje, kao aktuelna vlast, pokazujemo prema različitim stavovima o istorijskim događajima i prema generealno drugačijim stavovima u društvu, teško je razumjeti namjere onih koji ovako tragičan događaj iz ne tako davne istorije, danas slave", navodi potprerdsjenik Skupštine.

Gvozdenović je u svom izlaganju postavio pitanje "Šta se zapravo slavi – nestanak države, koja je do tada opstajala uprkos brojnim izazovima i nedaćama"?

On je istakao, da je i tadašnja Crna Gora znala, odnosno oni koji su o njenoj sudbini odlučivali sa pozicija sa kojih nijesu to mogli raditi, da kasnije prizna grešku, i previsoku cijenu do koje je ta greška dovela i zaključujući da i nakon Podgoričke skupštine, pobjednika nije bilo.

"Svi su izgubili, izgubila je Crna Gora", poručio je Gvozdenović.

On je dodao da, ukazivanje na tu istorijsku grešku, osnovni je motiv predloga Rezolucije koju su 42 poslanika predložila Skupštini Crne Gore, to i ništa drugo. 

"Čovjek je često, u različitim i nejasnim okolnostima, prinuđen da se opredjeljuje i da bira stranu. To nerijetko čini bez dovoljno informacija, poveden emocijama, a ne razumom.  Ponekad tek protok vremena pokaže da li je njegova odluka bila ispravna. Kako god – svaka pojedinačna odluka i procjena, kakva god bila, ostavlja prostor čovjeku da očuva svoju čast i dostojanstvo, da se ne ogriješi o drugoga, da ne ide ispod nivoa ljudske moralnosti. Tek svjesno zanemarivanje načela ljudskosti, u bilo kakvim okolnostima, možemo i moramo osuditi.  Sve ostalo treba razumjeti kao pravo na sopstvenu odluku, pa i na sopstvenu zabludu i grešku", pojašnjava potpredsjednik Skupštine.

On je istakao da, društvo koje uspije da ovo razumije i prihvati, biće sposobno da se ujedinjuje oko onoga što se naziva zajedničkim ciljem i da na svoja pokoljenja ne prenosi prađedovske podjele.

"A Crna Gora želi da bude takvo društvo. I, ne treba sumnjati, Crna Gora ima snage da svoje podjele ostavi za sobom, na korist naše, a, posebno, u prilog budućih generacija.Do tada, do momenta kada ćemo svi sa zadovoljstvom konstatovati našu snagu i spremnost da podjele ostavimo iza nas, ovdje, u ovom domu treba da, zrelo i sa uvažavanjem, razgovaramo o svemu što nas dijeli, vođeni samo mišlju da Crnu Goru učinimo boljom" poručio je Gvozdenović.

On je rekao da Crna Gora više nije samo tačka na mapi koja je velikim žrtvama uspjela da, vjekovima unazad, odolijeva različitim izazovima, kako je kazao, ona je danas uvažena država sa atribucijom značajnog partnera čitavog demokratskog svijeta.

"Danas se Crna Gora, zahvaljujući prije svega mudroj, odgovornoj i vizionarskoj politici, nesrazmjerno veličini teritorije i broju stanovnika, pita mnogo više nego što joj prostorni i drugi kapaciteti po toj logici dozvoljavaju, navodi Gvozdenović.

Takav status, naravno, ima i svoju cijenu, ali nam daje garanciju da se o Crnoj Gori više nikada neće odlučivati bez Crne Gore! Prije sto godina Crna Gora tog doba je svoju sudbinu vezivala za sudbinu bratskih naroda, i pod tim geslom stupila u rat; danas je trenutak da naša generacija sudbinu Crne Gore veže samo za Crnu Goru. U prilog tome govori i činjenica da je takvoj Crnoj Gori referendumski ishod 2006. godine bio bespogovorno priznat u cijeloj međunarodnoj zajednici, iako taj rezultat nije bio saglasan očekivanjima i prognozama mnogih država.

On je poručio da će uvažavati interese drugih, posebno bliskih i prijateljskih država, ali će interes Crne Gore uvijek biti primaran i predstavljati ključni kriterijum odlučivanja.

"Dakle, ovom Rezolucijom, mi ne težimo jednoumlju, niti težimo da bilo koga dovedemo "k poznaniji prava", odnosno na našu ideološku platformu. Upravo suprotno - hoćemo da naše razlike budu resurs i bogatstvo, a ne da ostanu "so" naših podjela! Ne postoje dvije Crne Gore, nego samo jedna, ova naša jedina, ova koju svi mi ovdje u Parlamentu predstavljamo. Na svima nama je da je, uz sve naše razlike, učinimo boljom", poručio je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar