"Za Vladu je gorivo luksuz, a monopoli, jahte, vile i minihidrocentrale nužna potrošna roba koju treba subvencionisati. Očigledno je da ova kao ni prethodna DPS-Vlada nema ni volju ni znanje da reformiše akciznu politiku kako bi smanjila troškove poslovanja domaće privrede, rasteretila građane i usklađivala politiku sa kretanjem na svjetskom tržištu nafte i naftnih derivata. Kad dođe do dramatičnog  skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, u Crnoj Gori se brže-bolje i bez ikakve obzirnosti prati taj skok cijena. Sa druge strane, kad dođe do dramatičnog pada cijena nafte na svjetskom tržistu kao što je slučaj danas, u Crnoj Gori se ne dira u cijenu goriva ili se vrši stidljiva i minimalna korekcija cijena naniže", kaže Korpivica.

Prema njegovim riječima, dok cijene nafte na svjetskom tržištu ovih dana tonu naniže, "naši građani i privreda tonu i dalje u enormnim izdacima za najskuplje gorivo u regionu". 

"Cijene nafte su pale na najniži godišnji nivo. Pri tom, one su zabilježile i najveći pad u zadnje vrijeme. Zbog dramatičnog skoka ponude u odnosu na tražnju nijesu samo drastično opale cijene nego su i formirane velike zalihe ovog energenta u zemljama proizvodnje. Tako su cijene nafte po barelu spale na 58,80 dolara sa nekadašnjih 85 dolara. Za to vrijeme u našoj zemlji, na žalost izostaje adekvatna reakcija. Niti je pravedno, niti je ekonomski efikasno da dok se dramatično srozava cijena nafte na svjetskom tržištu, da se u Crnoj Gori obični građani i privreda guše u izuzetno velikim izdacima za gorivo ili da im se smanjenje cijene nudi na slamku", ocijenio je Koprivica.

Ističe da je vrijeme da i građani Crne Gore, makar i među poslednjima u svijetu osjete blagodeti od drastičnog pada cijene nafte na svjetskom tržištu. 

"Umjesto što se planira minimalno smanjenje od 3-4 centa, cijena nafte na domaćem tržistu treba da doživi reviziju od najmanje 15%", naveo je on.

Koprivica smatra da je uz nesavršenu regulaciju i tržišnu strukturu, akcizna politika Vlade glavni krivac za izuzetno skupo gorivo na domaćem tržištu.

"Same akcize su dažbine koje uzrokuju rast cijena i ne vode računa o socio-ekonomskim prilikama onih koji ih u krajnjem snose. Ovom nakaradnom akcizom se guše privreda i ljudi koji rade, a jedino profitiraju uhljebi iz vlasti i birokratije. Toj otuđenoj eliti je lako, ona ne može shvatiti obične ljude zato što se voze službenim automobilima, a rezervoar im obilato pune poreski obveznici. Otud ne čudi što se ne pristupa ozbiljnom i osjetnom smanjenju cijene nafte, makar danas kad je njena cijena na svjetskom tržistu drastično oborena", navodi Koprivica.

Dodaje i da se mora imati u vidu da tražnja domaće privrede za gorivom ne opada ni zbog velikog rasta cijene tj. ista količina goriva joj treba za obavljanje osnovnih djelatnosti, bez obzira na visinu cijene goriva. 

"Stoga visoke cijene goriva podižu troškove poslovanja, a što dalje pokreće spiralu rasta cijena. Ne treba da čudi to što naša zemlja bilježi najvišu stopu rasta potrošačkih cijena u regionu. Ova spirala rasta cijena negativno će uticati na odvijanje privrednih aktivnosti i BDP, a to će samo po sebi dalje prouzrokovati pad budžetskih prihoda. Obični građani će zbog viokih cijena goriva koje im je neophodno za svakodnevne aktivnosti da odustaju od kupovine drugih dobara, što će kroz pad potrošnje destimulisati njihovu proizvodnju".

Dakle, kako isitiče Koprivica brojni su štetni efekti koji se zbog visokih cijena goriva prelivaju kroz cijelu privredu. 

"Ova Vlada ne želi da to sagleda, kao ni uvaži, pa ni danas kad je cijena nafte na svjetskom tržištu drastično opala. Ona je naprotiv do te mjere gramziva da u želji da pribavi što više novca zanemaruje to da su mogući supstitucioni efekti tj. da se obični građani preusmjeravaju na potrošnju dobara čija cijena nije porasla, odustajući od nabavke skupljeg goriva, pa i po cijenu da više idu pješice. Dakle, veće akcize ne dovode nužno do većih prihoda budžeta. Ali one uvijek podstiču inflaciju troškova, a to danas imamo na djelu u Crnoj Gori", saopštio je poslanik Demokrata.

Isitiče da jedino moguće rješenje leži kratkoročno u ozbiljnom, a ne simboličnom smanjenu cijena, a dugoročno u novom konceptu regulacije i reviziji akcizne politike. 

"Tu prije svega treba primijeniti stepenastu politiku akciza i model klizne akcize, koje poznaju uporedna teorija i praksa i argumentuju eminentni stručnjaci u svijetu. Prema tom modelu, visina akcize varirala u zavisnosti od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, odnosno da proporcionalno prati skokove i padove te cijene. Potrebno je znatno smanjiti cijenu goriva, a onda je stabilizovati tako što će se u vremenu niske cijene nafte na svjetskom tržištu obrazovati rezerva od prihoda kojom će se preduprijediti rast domaće cijene nakon nekog novog skoka na svjetskom tržištu, a koji se može očekivati imajući u vidu ciljanje nižeg nivoa eksploatacije u nekom narednom periodu. Ovaj model bi spriječio fluktuacije cijene goriva i pojavu spirale rasta cijena, odnosno inflaciju troškova koja razara kućne budžete u vrijeme visoke nezaposlenosti. Značajno smanjenje akcize na gorivo, koja je veliko zlo za građane i privredu, treba nadomjestiti akcizama na luksuz, oporezivanjem javnih funkcionera čiji broj buja do neslućenih visina i rezanjem nepotrebnih javnih rashoda. No, pohlepa ove Vlade je prepreka za rasterećenje građana i privrede, a gorivo po volji ovog režima mora i dalje biti tretirano kao luksuzna roba", zaključuje Koprivica.