Kako se navodi policijske akcije moraju odgovarati prirodi i karakteru ličnih podataka, naročito zbog ustavne garancije prava na privatnost i pretpostavke nevinosti.

AZLP je ocijenila da Uprava policije MUP-a nije ni propisala bliže kriterijume u kom obimu i pod koji uslovima se isti mogu dati na dalje korišćenje, što je obaveza propisano članom 24 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

"Agencija je postupala po službenoj dužnosti pošto je Savjet za građansku kontrolu rada policije javno objavio zaključak i ocjenu o javnom objavljivanju snimaka sprovedenih policijskih operacija. 

Savjet za građansku kontrolu rada policije postupao je po pritužbi građanina V.P. koji je zatražio provjeru primjene policijskih ovlašćenja pri hapšenju njegovog sinovca N.P, 16. maja 2018. godine, u Baru", saopšteno je iz Savjeta.

Savjet je ranije ocijenio da primjena policijskih ovlašćenja u svakom trenutku mora biti profesionalna pa i javno objavljivanje snimljenih policijskih akcija mora imati jasno pravno utemeljenje i obrazloženu svrhu.

"Uprava policije kod građanske kontrole rada policije nije u razumnoj mjeri pojasnila pravni osnov i svrhu odluke da se pojedini segmenti snimljenog hapšenja građanina N.P. javno objave. Uprava policije nije jasno ukazala Savjetu na pozitivni pravni propis koji daje pravo i obavezu Upravi policije da, u svrhu obavještavanja javnosti, vrši objavljivanje video snimaka koji su nastali tokom provođenja policijskih akcija (hapšenja, pretresanja i slično). 

U postupku pred Savjetom nije problematizovana potreba Uprave policije da snima svoje operativne akcije. Naprotiv, snimanje istih može biti višestruko korisno ali u potpunosti preblematizuje njihovo javno objavljivanje, posebno onda kada se istima prikazuje privatni ambijent i postoji mogućnost da dođe do identifikacije lica, kršenja prava na privatnost i pretpostavke nevinosti", saopšteno je iz Savjeta.

Savjet je ocjenio da javno objavljeni video zapis, u konkretnom slučaju, je nesrazmjeran i prevazilazi nivo, potrebu i kvalitet objektivnog informisanja javnosti o aktivnostima i rezultatima rada Uprave policije.

"Javno objavljivanje snimljenog hapšenja građanina N.P. predstavlja povredu prava. Objavljivanje konkretnog video zapisa predstavlja kršenje prava na privatnost i pretpostavku nevinosti građanina N.P. koji je lišen slobode a o čijoj će se odgovornosti odlučivati u kasnijim fazama krivičnog postupka čime je afirmisana prezumcija krivice", navodi se u saopštenju.

Savjet je prepoznajući i podržavajući posvećenost ministra unutrašnjih poslova, Mevludina Nuhodžića, u sprovođenju reforme Policije, pozvao da neodložno naloži da se unaprijedi, u MUP Crne Gore, profesionalna pažnja u vezi sa zaštitom ličnih podataka građana i njihovog neovlašćenog korišćenja. 

"Savjet je istom prilikom preporučio Upravi policije i MUP Crne Gore da se odmah prekine praksa javnog objavljivanja video zapisa policijskih akcija kako bi se obezbijedila zaštita ljudskih prava i osigurao visok stepen zaštite privatnosti i pretpostavke nevinosti a što je u skladu sa praksom policija država sa tradicijom u demokratiji i demokratskom nadzoru", zaključuje se u saopštenju.