Previše boravka u zatvorenom prostoru može da dovede do isušivanja nosne sluznice i usled toga do pojave krvarenja iz nosa. Osim ovog, najčešćeg razloga, specjalista dr Ljubinko Ljubojević kaže za Novosti da krvarenje iz nosa ili epistaksa može da nastane i zbog povrede nosa ili infekcije, kao i zbog arteroskleroze, tumora, poremećaja u zgrušavanju krvi, povišenog krvnog pritiska. Prema njegovim riječima, oticanje krvi kroz nos može da bude blago, ali i životno ugrožavajuće. 

"Većina epistaksi potiče iz prednjeg dijela nosa iz spleta krvnih sudova koji se nalaze u tom dijelu", objašnjava dr Ljubojević. 

Krvarenje iz zadnjeg dijela nosa je rjeđe i do njega dolazi kod pacijenata sa lošijim krvnim sudovima ili sa poremećajem krvrenja ili kod onih koji su operisali nosnu pregradu. 

U trenutku kada pacijent krvari kroz nos, pregled je otežan, jer ne može pomoću instrumenta (spekuluma) da se utvrdi iz kojih djelova nastaje krvarenje. 

"Tada pokušavamo sa utvrđivanjem činjenica od čega pacijent sve boluje da bismo saznali šta je uzrok krvarenja, koliko dugo traje i da li se lako zaustavlja", kaže doktor. 

Doktor Ljubojević objašnjava da liječenje krvarenja iz nosa zavisi od mjesta i veličine krvnog suda koji krvari. Isticanje krvi obično se može zaustaviti pritiskom na obje nosnice u trajanju od 10 minuta, dok je pacijent u sedećem položaju. Hladne obloge koje se stavljaju na vrat su preporučljive, naročito ako je povišena spoljna temperatura. 

"Kada krvarenje ne prestaje na pritisak nosnica u nos se stavlja vata natopljena odgovarajućim ljekovima. Mjesto krvarenja se potom može sagorjeti elektrokauterom ili štapićem srebronitrata, što se obično radi u slučaju krvarenja iz zadnjeg dijela nosa, jer se ono teže zaustavlja. S obzirom da je kauterizacija elektrokauterom bolna, ova intervencija se radi u analgosedaciji", objasnio je dr Ljubojević.

Novosti