"U našem pravnom sistemu postojanje javnog interesa utvrđeno je prije svega članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim je propisano da se donošenjem planskog dokumenta utvrđuje javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti, radi izgradnje planiranih objekata.  Po sili zakona, samim donošenjem planskog dokumenta utvrđen je javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti. Dakle, Vlada može se pristupiti eksproprijaciji bilo čije privatne imovine čim se donese planski document, i da se saopšti da je to u javnom interesu. Zato je tvrdnja predlagača zakona da se nepokretnosti mogu eksproprisati samo radi izgradnje objekata iz člana 4a Zakona o eksproprijaciji, elementarno netačna, i predstavlja pokušaj obmanjivanja javnosti", kazao je Martinović.

Članom 14 predmetnog zakona, kako je kazao, dato je ovlašćenje Vladi Crne Gore, da ako javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti nije utvrđen posebnim zakonom, javni interes može utvrditi Vlada na osnovu posebnog elaborata. Na taj način bez zakonom propisanih uslova i razrađenih kriterijuma, Vladina odluka dobija snagu zakona, a njen elaborate zamjenjuje detaljni urbanistički plan.

"Novina je da će u tom slučaju Vladina odluka o utvrđivanju javnog interesa sadržati i utvrđeni iznos pravične naknade, pri čemu vlasniku nepokretnosti  ostaje samo mogućnost pokretanja postupka pred Upravnim sudom.  Međutim, Predlogom zakona vlasniku nepokretnosti omogućava se učešće u postupku koji je već faktički završen. Visinu pravične naknade, prije donošenja rješenja o eksproprijaciji utvrđuje petočlana komisija koju obrazuje nadležni organ uprave. Međutim, ni u kom vidu se ne utvrđuje na koji način komisija odlučuje i šta se dešava ako neko od članova komisije ima drugačiju procjenu vrijednosti nepokretnost" pojasnio je Martinović.

Upozorio je da ponuđeno rješenje da će se pravična naknada za eksproprisanu nepokretnost utvrđivati u skladu sa Metodologijom za procjenu nepokretnosti imovine, nije garancija da će vlasnik eksproprisane nepokretnosti biti pravično obeštećen.

"Takva mogućnost postoji jer nigdje nije definisano koja će se od vrijednosti koju poznaje Metodologija uzeti za određivanje pravične naknade: fer vrijednost, fer tržišna vrijednost, tržišna vrijednost, investiciona vrijednost, sinergetska vrijednost, likvidaciona vrijednost ili pak neka druga od onih koje poznaje usvojena Metodologija”, rekao je potpredsjednik Demokrata.

Naglašava da prvenstveno misli na rizik da se eksproprijacija ,, u javnom interesu“ ne pretvori u otimanje private imovine.

"Pogotovo, kada imamo u vidu da je počela prodaja crnogorskog državljanstva, kako je to Milo Đukanović izjavio, kredibilnim investitorima. Postavlja se pitanje koliko će ovih kredibilnih investitora iz Rusije, Turske, Azerbejžana, Emirata ili sa Kosova biti nagrađeno otetom imovinom građana Crne Gore? Zakon o “otimanju imovine” i zakon o  “prodavanju državljanstva” donose se kako bi odstranili “biznis barijere” i omogućili sumnjivom kapitalu da nađe svoj put do Eurozone i bijelog šengena tj. da omoguće uzimanje imovine građana pod uslovima koje Vlada odredi za strateškog investitora, i to ne za investiture iz EU, već iz zemalja sa čijim investitorima imamo loše iskustvo kroz privatizaciju KAP-a, Željezare, Boksita i mnogih drugih kompanija", izjavio je Martinović.

Na kraju, potpredsjedik Demokrata pozvao je poslanike parlamentarne većine da ne daju zeleno svijetlo ovakom predlogu zakona. Ako to ipak učine, poslanici Demokrata će, kako je saopštio, u najkraćem mogućem roku pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom za utvrđivanje neustavnosti odredaba takvog zakona