Iz Društva ekologa upozoravaju da nepravilno produbljivanje kanala može negativno da utiče na vodni režim ovog lokaliteta, pa time i na  prisutni biljni i životinjski svijet.

"Za izvođenje ovakvih radova potrebna je projektna dokumentacija i saglasnosti od strane nadležnih ustanova za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama. Pomenutim saglasnostima odobravaju se metode izvođenja radova, koje podrazumijevaju način otvaranja zatrpanih kanala, način odlaganja sedimenta, vrijeme izvođenja i dužinu trajanja radova. Sve navedene procese treba definisati shodno zahtjevima prirodne ravnoteže (režim voda, stabilnost zemljišta, potrebe živog svijeta)", naveli su Ekolozi.

Naglašavju da najveću vrijednost Buljarici daju upravo vode: prisutni izvori, potoci, kanali, lokve i estuar.

"Ovi vodeni ekositemi, zajedno sa šumom i morskim ekosistemima, Buljaricu čine jednom od nekoliko preostalih močvara i laguna na obali Jadrana. Veliki procenat slatkovodnih staništa na crnogorskom primorju izgubljen je lošom urbanizacijom.  Zbog toga sistem povezanih vodnih tijela Buljarice treba da bude simbol ne samo Buljarice nego i šireg prostora. Ovo su razlozi zbog kojih je važno na prihvatljiv način obnoviti zatrpane kanale", oručuju iz Društva ekologa.

Napominju da bi Buljarica trebalo da bude eko-turistička destinacija, koja zbog svojih prirodnih karakteristika ima jedinstvenu turističku vrijednost. Njeni ključni resursi  su njene vode, poljoprivredno zemljište i šume.

"Resursima Buljarice moralo bi da se upravlja mudro, da bi njen poseban i bogat biodiverzitet, kao i ostale ekosistemske vrijednosti, bile sačuvane. Najveću dobit od takvog upravljanja imalo bi lokalno stanovništvo, ali i cijela Crna Gora", zaključili su.