„Tokom prošle nedjelje javnost je imala prilike da se upozna sa različitim stavovima iz saopštenja Ministarstva finansija koji se odnose na mjere sanacionog plana koji su predviđeni  Strategijom za smanjenje javnog duga i stavovima Glavnog pregovarača sa EU gospodinom Drljevićem, koji se odnose na Poglavlje 17-Ekonomska i monetarna unija. Ono što je više nego zbunjujuće i zabrinjavajuće je nevjerovatna kontradiktornost u stavovima koji se tiču problema u vođenju ekonomske politike Crne Gore“, izjavila je Popović.

Prema njenim riječima, dok Glavni pregovarač sa EU smatra da će primjena evropskih propisa i standarda riješiti nagomilane probleme sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i da će primjena evropskih politika i procedura unaprijediti ekonomski ambijent, pa samim tim i kvalitet života svih građana, dotle iz Ministarstva finansija obavještavaju javnost da je narušen plan za smanjenje javnog duga i da mjere sanacionog plana koje se odnose na javni dug nisu dale rezultat.

„ Dakle,državni dug je već premašio 70%BDP-a, i na kraju juna  je iznosio  3,1 milijardu eura i to bez duga crnogorskih opština i pitanje je da li ćemo se do kraja godine dodatno zadužiti što bi dovelo do još većih problema kada je u pitanju državni dug. Jasno je da članstvo u EU ne znači mnogo ako se ne počnu primjenjivati evropski standardi u svim segmentima društvenog i ekonomskog života ali mora postojati jasna strategija kako riješiti pitanja konkurentnosti tržišta i proizvoda, kako smanjiti sivu ekonomiju, riješiti spoljno-trgovinski deficit, pitanje zaposlenosti, fiskalne discipline i još mnogo toga. Crna Gora je mala ekonomija i kada bi se isključili lični interesi privilegovanih pojedinaca, elementi korupcije i organizovanog kriminala vrlo brzo bi se riješio problem naše ekonomije. Dakle,ako se ne potrudimo da sami rješavamo nagomilane probleme neće nam ih niko drugi riješiti već će nam okrenuti leđa, jer probleme u svom dvorištu niko ne želi. Zato i zabrinjavaju površne i paušalne ocjene Glavnog pregovarača sa EU“, pojasnila je poslanica Demokrata. 

Popović je kazala da se, s obzirom na to da je krajem juna ove godine, posle skoro 14 mjeseci od dostavljanja Prijedloga pregovaračke pozicije Crne Gore za Poglavlje 17 koje se odnosi na Ekonomsku i monetarnu uniju Crna Gora na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu i zvanično otvorila ovo Poglavlje, očekivao ozbiljniji pristup u pripremi crnogorske ekonomije i iskreniji odnos prema našim evropskim partnerima kada je u pitanju prikaz pravog stanja naše ekonomske zbilje.

"Kao što je poznato, osnovni uslov za ulazak Crne Gore u EU je poštovanje principa iz Mastrihta gdje u tački četri jasno stoji da država, koja želi da postane članica EU, ne smije imati javni dug viši od 60%BDP-a, ni budžetski deficit viši od 3%. Uz ispunjenje ostalih uslova jasno preciziranih Ugovorom iz Mastrihta Crna Gora može postati članica EMU. Članstvom u EMU, Centralna banka će izgubiti  samostalnost jer ulaskom u EMU, ECB vodi jedinstvenu monetarnu politiku. Članom 143 Ustava Crne Gore jasno je precizirano da je "CBCG samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema", saopšteno je na press konferenciji.

„Dakle,da bi Crna Gora postala članica EMU potrebna je promjena ovog člana Ustava Crne Gore. Procedura promjene Ustava je,kao što je poznato jako složena i u nju se može ući samo u uslovima kada u državi nema parlamentarne krize.Ovo posebno iz razloga što promjena Ustava zahtijeva da se 3 puta obezbijedi dvotrećinska većina svih poslanika u Skupštini Crne Gore.Prvi put,kada se donosi odluka da se pristupi promjeni Ustava,drugi put,kada se utvrđuje tekst Nacrta Ustavnih promjena i treći put,kada se konačno odlučuje o Prijedlogu Ustavnih promjena.Uz visok stepen političke saglasnosti procedura promjene Ustava je i vremenski veoma zahtjevna i realno je očekivati da od početka do kraja tih aktivnosti protekne najmanje jedna godina“, saopštila je Popović.

Poslanica Demokrata zaključila je da kod ovakvog stanja stvari u najmanju ruku čudi nonšalantan odnos prema ovoj oblasti Glavnog pregovarača Drljevića.

„Ili ne poznaje dovoljno proceduru ili je želio da ostavi utisak na domaću javnost, a po svoj prilici i na naše evropske partnere. Nije samo izazov izmjena Ustava kako je ustvrdio gospodin Drljević. Izazova ima mnogo, pitanje je kako ih riješiti. Nije glavni izazov usaglašavanje cilja Centralne banke sa ciljem Evropskog sistema centralnih banaka pa samim tim i izmjena Ustava. Najveći izazov je dovesti našu ekonomiju do samoodrživosti, a ova vlast za sve ove godine to nije uspjela. Zato su potrebne promjene“, poručila je ona.