Svrha barijatrijske hirurgije nije estetska, objašnjava on, već da se gojaznim pacijentima da novi život, što je, ističe, za društvo i zdravstveni sistem višestruko korisno, jer se oni vraćaju radnim aktivnostima i ne troše ljekove.

Tokom posljednjih 10 godina fokusiran je i na laparoskopsku hirurgiju gojaznosti, odnosno barijatrijsku hirurgiju koja, prema njegovim riječima, ekstremno gojazne pacijente sa višestrukim metaboličkim bolestima, kao što su dijabetes, masnoća u krvi i povišen krvni pritisak, liječi 100 odsto.

Na početku razvitka barijatrijske hirurgije, kako je rekao Ilić, i sam je bio suočen sa činjenicom da fondovi zdravstva posmatraju intervencije iz ove oblasti kao estetske operacije, iako, kako je naglasio, nije tako.

“Riječ je o novim anatomskim i fiziološkim metodama u digestivnoj cijevi, a posljedica toga je mršavljenje. Cijeli svijet suočen je sa epidemijom gojaznosti. Veoma je opasno što su djeca u školskom uzrastu izuzetno gojazna, dijelom zbog toga što su sklona video igricama, sjedjenju kod kuće, a konzumiraju brzu hranu. Hrana predstavlja zamjenu za druge socijalne i lične probleme. Zbog toga je opasnost tek pred nama i potrebni su ozbiljni zahvati u fondu i zdravstvenom razmišljanju da se to prevenira”, smatra dr Ilić.

Najmlađe dijete koje je operisao, odnosno laparoskopski odstranio dio želuca koji proizvodi hormon gladi, imalo je 11 godina, a u posljednjih 10 godina obavio je ovu operaciju na oko 500 pacijenata. Nijedan pacijent, istakao je, nije se vratio tjelesnoj težini koju je imao prije hirurške intervencije.