Gospojinski post traje od 14. do 28. avgusta. Najkraći je od četiri velika godišnja posta, ali stroži od božićnog i apostolskog. Zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici vjernici ovaj post poste kao i Veliki post,prenosi Žena Blic.

To znači da se svi dani poste „na vodi“ osim subote i nedjelje, kada je dozvoljeno koristiti ulje i vino, a za praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji pada u vrijeme ovog posta, jede se i riba.

Važno je znati da, ako Velika Gospojina padne u srijedu i petak, ne mrsi se tog dana, već se jede riba, vino i ulje.

U našem narodu postoji običaj da se grožđe ne jede do Preobraženja, kada se u crkvama i dijeli narodu.

Praznik Velika Gospojina smatra se praznikom žena i majki.

Post pred Veliku Gospojinu ustanovljen je kako bi se svi sjećali Presvete Bogorodice i molili joj se. Ovaj post se prvi put pominje u spisima Teodora Studita 826. godine, a konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166.