On je, u intervjuu za PR Centar, kazao da ovaj i prethodni sazivi crnogorskog parlamenta imaju puni legitimitet.

„A u legalitet, odnosno njihov izbor na osnovu Ustava i zakona ne treba sumnjati. Radi se o elementarnoj činjenici, koju ne treba dokazivati. Radi se o različitoj interpretaciji nesporne činjenice - da su poslanici izabrani na osnovu Ustava i zakona. Za mene tu dileme nema“, poručio je Vuković.

On je rekao da nema savršenog izbornog sistema i da se u teoriji kaže da „postoji mogućnost izbora najmanje lošeg izbornog sistema.

„Sva tri poznata, tipična izborna sistema imaju svoje mane i prednosti. Ovakav tip izbornog sistema poznaju mnoge druge zemlje. Najveći broj zemalja praktikuje proporcionalni sistem. Među tim zamljama, najveći broj praktikuje ovaj klasični proporcionalni sistem“, rekao je Vuković.

On je kazao da je za uvođenje otvorenih izbornih lista, ukoliko to predstavlja mjerljiv demokratski iskorak, „kada ja u pitanju institucionalno ustrojstvo crnogorske demokratije“.

„Ipak, ne pripadam onima koji smatraju da otvorene izborne liste predstavljaju pitanje svih pitanja, da je to spas, da je to konačno rješenje, izlaz iz svih stvarnih i projektovanih teškoća. Nisam euforičan i o tome ne treba razgovarati na ishitren, brz, isključiv, jednostran način“, naveo je Vuković.

Prema njegovim riječima, pitanje otvorenih izbornih lista je „otvoreno“ i, kako je dodao, među dominantnijim je u političkom diskursu u Crnoj Gori.

„O njemu se razgovara i o njemu se daju različite ocjene. I o njemu treba razgovarati u Parlamentu kao fabrici zakona, kao najvećem političkom organu u državi. Treba razgovarati na organizovan, Parlamentu primjeren i parlamentarnoj demokratiji svojstven način“, smatra Vuković.

Otvorene izborne liste, kako smatra, stvaraju mogućnost unutarstranačkog „preslaganja i nadgornjavanja“.

„Vlasnik liste je izborni takmac, vlasnik liste je onaj koji konkuriše za povjerenje građana. U proporcionalnom sistemu to su po pravilu partije, grupe građana. U partiji kojoj ja pripadam, vodi se ozbiljna unutarpartijska debata ko će predstavljati partiju u crnogorskom Parlamentu. To je ozbiljan izbor sadašnjosti i budućnosti države“, poručio je Vuković.

Vuković: Najgore biti poslanik pod obavezom, foto:PR Centar

On smatra da proporcionalni sistem sa zatvorenim listama ima „hendikep“ što između birača i poslanika postavlja posrednika, a to je, kako je pojasnio, stranka.

„Ipak, u mojoj partiji vodi se ozbiljna rasprava o onima koji mogu, sa visokim stepenom vjerovatnoće, nositi odgovornost da, u zakonodavnoj vlasti, zastupaju politički program, koji je toliko puta dobio većinsko povjerenje građana.  Ne vidimo da bi otvorena lista, u našoj partiji kao najozbiljnijoj, velikoj, najorganizovanijoj, odradila nešto vanredno, vanvremeno, nešto što mi navodno guramo pod tepih“, rekao je Vuković.

Zahtjevi za otvorenim listama, kako je rekao, dolaze iz tek stvorenih partija, koje „fasciniraju jedan dio birača, dobiju mandate i ugase se kao zvijezde repatice“.

„Od njihovih članova dolaze ti zahtjevi. Ozbiljne tradicionalne partije, ne bježe od toga, ali ne vide to kao konačno rješenje problema“, rekao je Vuković.

U DPS-u se, kako je kazao, u kontinuitetu održavaju Savjeti i tu se, kako je objasnio, međusobno ukazuje „da se negdje koči, da je nešto sporije nego što se očekuje, da ima prostora za ukazivanje da će građani izgubiti strpljenje u nekoj oblasti, jer nismo ubjedljivi“.

Vuković smatra da postupak stabilizacije političkog sistema, odnosno, kako je kazao, uozbiljavanja političke scene, nije završen.

„I dalje imamo vrlo nedovršene, nedokazane, slabe političke subjekte na političkoj sceni Crne Gore, koji misle da mogu ponuditi dobra rješenja. I to je njihovo pravo, ali je i pravo građana da kažu: „Sačekajte, nije vrijeme“, istakao je Vuković.

On smatra da je najgore biti poslanik pod obavezom, jer kada, kako je rekao, nema dobrovoljnog, iskrenog odnosa prema tome, otvaraju se druga pitanja.

„Ne može niko nikoga natjerati da radi nešto ako on to ne umije, neće, ne zna da radi, ili ako misli da treba drugačije da se ponaša. Odgovornom čovjeku, kada dobije pravo i obavezu da bude narodni predstavnik, ne treba nikakva dodatna obaveznost“, istakao je Vuković.

On je naveo da će DPS iduće godine održati redovan Kongres, gdje će se, kako je rekao, razgovarati o političkom, ekonomskom sistemu, kulturi, obrazovanju, životu, o procesima koji traju i rezultatima, koji su postignuti.

Vuković je kazao da bi uvođenjem otvorenih lista u izborno zakonodavstvo manje bili glasni i euforični oni koji misle da je to „drugi silazak Boga na zemlju, da je u tome spas, da se u tome nalaze rješenja svih naših problema“.

„Otvorene liste predlažu nestabilni, najmanji, najnoviji, neubjedljivi, politički subjekti koji su se cijepali. Njima bi otvorene liste poslužile za međusobno obračunavanje između rukovodstva, da potpredsjednik bude prvi na listi umjesto predsjednika. Oni koji uzimaju po 35 mandata iz izbora u izbore, zato što građani tako hoće, pozdravljaju sve novine, ako su promišljene i blagovremene, ali drugačije posmatraju te stvari“, rekao je Vuković.

On smatra da je potrebno da se što prije formira Radna gupa, da bi, kako je rekao, počeo ozbiljan razgovor o pitanju izbornog zakonodavstva i otvorenih lista.

„Treba da stvorimo prostor da se otvori pitanje otvorenih lista, o čemu se najviše govori. Ali ne sa ambicijom da se taj razgovor što prije završi u Radnoj grupi i da se što prije ide prema Parlamentu, bez obzira kakav je kvalitet argumenata za i protiv takve inovacije u izbornom zakonodavstvu. Za razgovor sam o otvorenim listama, ali u tom razgovoru kazaću i koji su nedostaci takvog sistema“, poručio je Vuković.

Otvorene izborne liste bi, kako je rekao, mogle da sruše „odgovarajuće, željene zastupljenosti u Domu crnogorske različitosti, kada su u pitanju različiti polovi, manjinske zajednice, obrazovni nivoi“.

„Dakle, za razgovor sam o svemu, i o otvorenim listama kao putu za poboljšanje izborne demokratije, direktnije komunikacije poslanika i onoga ko je toga poslanika birao. Ali oni koji isključivo i euforično nastupaju sa tim rješenjem, djeluju mi neubjedljivo“, ocijenio je Vuković.

Grupa građana „Građanska akcija“ obraćala se državnim institucijama, medijima i Međunarodnom sudu pravde u Strazburu radi, kako su kazali, usaglašavanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore u cilju poštovanja biračkog prava.