"Opština Ulcinj je od 2018. godine opština bez ijednog jedinog pravoslavnog odbornika od 33 mjesta, bez obzira što u gradu živi preko 18 procenata, što Crnogoraca, što Srba. Ulcinj, očito, pod zaštitom vlasti u Podgorici postaje ozbiljan dio kosovskog procesa u Crnoj Gori. S druge strane, Mitropolit Amfilohije je, po istraživanjima javnog mnjenja, duhovni vođa preko 70% pravoslavnog življa u našoj državi, dok je SPC institucija koja uživa najveće povjerenje, više od vlasti i opozicije zajedno", kazao je Čarmak.

Dok su preci uključivali Ulcinj u Crnu Goru, integrisali, mirili, dotle se njihovim potomcima zabranjuje molitva Bogu u Ulcinju, u Crnoj Gori, navodi on.

"Pa se pita ko to radi? Odbornik Opštine Ulcinj, etnički albanac, muslimanske vjeroispovjesti. Pita se da li je usamljen u tome? Pa kaže da nije. Čitava opština je sa njima. U to je uključeni duh državne vlasti. U to je uključena njena simulirana objektivnost, politika i institucije. Jačanje tog samouništenja je operativna obaveza Ministarstva kulture, naročito njegove Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Sa druge strane, ista ta država Crna Gora želi da nacionalizuje pravoslavne svetinje zbog toga što ih Mitropolija Crnogorsko-primorska i eparhija Budimljansko-Nikšićka stavljaju u sveštenu funkciju, građevinski obnavljaju, ulažu sredstva, obnavljaju bogoslužbeni život i štite od propadanja, makar ako uzmemo samo period od kraja 2. svjetskog rata na ovamo", rekao je Čarmak.

Podsjeća da je crkva Svete Trojice na Rumiji prvo bila napadnuta od crnogorskih institucija, medija i funkcionera, a potom skrnavljena od veliko albanskih šovinista.

"Svač je državotvorna prijestonica Svetog Jovana Vladimira, a ne igračka Ministarstva kulture ili bilo kog odbornika iz Ulcinja. Svač je u Crnoj Gori i to je prethodnica vladičanskog Cetinja, ali i današnje Podgorice. Tako se gradi suživot - državotvornom kulturom i državotvornom istinom. Suživot se gradi i osudom gluposti i niskih strasti. Gradićemo istinski suživot, a ne suživot lažnog svojatanja kulture, suživot svojatanja teritorije izabrane vjere", kazao je.

Kako navodi, "dok gledamo kako lokalna vlast u Ulcinju potpiruje, ohrabruje i odobrava ovaj težak incident", ne može da se ne sjeti svog prađeda koji je bio prvi predsjednik Opštine Ulcinj poslije Drugog svjetskog rata. Znajući priče upravo mještana Ulcinja o njemu, ali i tadašnjem rukovodstvu grada, kako on smatra, nije teško zaključiti da bi u to doba bilo nezamislivo da jedan odbornik zabrani hodži ili bilo kom muslimanu koji hoće da se klanja Bogu u džamiji.

"Ovakvim skandaloznim incidentima treba stati na kraj već sada, dok smo na vrijeme. Samo ujedinjeni možemo zaustaviti dalji prodor velikoalbanskog šovinizma, a zašto i ne reći - teritorijalnih pretenzija (i) na našu teritoriju", zaključio je Čarmak.