Darbishire je, na okruglom stolu "Usklađenost Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa međunarodnim standardima", koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazala da je crnogorski Zakon u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima, ali da se, kako je istakla, određeni nedostaci moraju unaprijediti.

“Moramo se fokusirati na negativne aspekte Zakona što se, prije svega, odnosi na član 1 Zakona, koji sadrži niz isključenja, koja su neprihvatljiva i u suprotnosti sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore, te imaju negativan uticaj na praksu”, ocijenila je Darbishire.

Ona je navela da pravo na slobodan pristup informacijama podrazumijeva pristup svim informacijama, a to pravo podrazumijeva izuzetke koji, kako je navela, moraju biti ograničeni u skladu sa javnim interesom.

“Nije prihvatljivo da prvi član Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisuje da će pravo na pristup i korišćenje biti u skladu sa tim Zakonom. Član 1 je takođe i kontradiktoran, jer navodi da se na određene informacije ne odnosi ovaj Zakon, već druge norme”, kazala je Darbishire.

Ona je ocijenila da je ta pojava zabrinjavajuća, te da je u suprotnosti sa uspostavljenim praksama Evropskog suda za ljudska prava.

“Zakon o slobodnom pristupu informacijama mora biti dopunjen kako bi se povezao sa međunarodnim standardima, kao i sa crnogorskim Ustavom. Izuzeci moraju biti ograničeni, i oni moraju biti u skladu sa onim izuzecima koji su propisani Evropskom konvencijom”, poručila je Darbishire.

Ona je ocijenila da se Zakon mora osnažiti kako bi se donošenje odluka moglo pratiti od samog početka.

“Potrebno je ojačati proaktivno objavljivanje informacija o donošenju odluka, jer ako ne možete da se uključite u ranu fazu procesa donošenja odluka i pozovete na odgovornost, kasnije uključivanje ne može biti efektivno”, pojasnila je Darbishire.

Izvršna direktorica NVO MANS, Vanja Ćalović Marković, kazala je da, od 2005. godine kada je usvojen, Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja “jedno od najvećih poklona u borbi protiv korupcije i razlitičih vrsta zloupotreba”.

“Zakon je kao kiseonik za borbu protiv korupcije i njime smo uspjeli da otkrijemo i preveniramo brojne slučajeve korupcije. Nažalost, to znaju i brojni korumpirani funkcioneri, zbog čega oni rade sve što mogu da mijenjaju taj Zakon”, ocijenila je Ćalović Marković.

Ona je navela da je Zakon izmijenjen prošle godine u tajnoj proceduri, “bez učešća javnosti”.

“Bez učešća, ne samo nevladinih organizacija i građana, već i bilo kakvog učešća državnih institucija, koje sprovode taj Zakon, a prvenstveno Agencije za slobodan pristup informacijama”, pojasnila je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, ne postoji zapisnik sa sjednice odbora, na kojoj su, kako je navela, neki poslanici predložili izmjene Zakona.

“Vlada je prihvatila te izmjene kao sastavni dio Predloga zakona, i na osnovu tadašnjeg Predloga tog zakona, danas imamo više tajni nego ikada u Crnoj Gori, a u tajnama se krije korupcija”, poručila je Ćalović Marković.

Predstavnica Ministarstva javne uprave, Jadranka Vukčević, kazala je da se Zakonom o slobodnom pristupu informcijama podstiče otvorenost javne uprave i omogućava građanima da, kako je navela, kreiraju realnu sliku o njenom funkcionisanju.

“Zato je naš prioritet stvaranje uslova za punu implementaciju Zakona, čiji je poseban značaj u njegovoj kontrolnoj funkciji, putem koje građani i drugi subjekti mogu ostvariti neposredan uvid u rad organa vlasti, što je i instrument za sprečavanje lošeg poslovanja, postupanja, zloupotrebe ovlašćenja i korupcije”, pojasnila je Vukčević.

Zakonom se, kako je kazala, predviđaju i ograničenja pristupu informacijama, čime se, kako je kazala, uspostavlja ravnoteža između prava javnosti da zna i potrebe da se spriječi prekomjerno ugrožavanje legitimnih interesa, od objavljivanja informacije.

“Iako je u prethodnom periodu unaprijeđena oblasti slobodnog pristupa informacijama, ne znači da ne postoji prostor za njeno dodatno unapređenje, naročito jer je to proces koji treba da dovede do rasta povjerenja građana i privrede u rad javne uprave, što je prepoznato kroz Akcioni plan za sprovođenje strategija reforme javne uprave do 2019. godine”, navela je Vukčević.

Predstavnica Evropske komisije, Maja Smrkolj, navela je da je pravo na pristup informacijama od javnog interesa značajno za kontekst pristupanja Evropskoj uniji.

“To pravo je u direktnoj povezanosti sa pravom na slobodu govora i pravom na političku participaciju, uključujući pravo glasa. Takođe, to je jedno od fundamentalnih prava za dobru administraciju i transparentnost javne uprave”, ocijenila je Smrkolj.