Đurđevdan je praznik sa jako puno narodnih običaja vezanih za njega i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju.

Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primljeno hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika.

Vjerovalo se da ako je na Đurđevdan vedro da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sjutradan bude padala kiša da će ljeto biti sušno.

Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem "da budu napredni kao vrba", kite zdravcem "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim", i selenom "da im duša miriše kao selen".

Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski  Amfilohije sa sveštenstvom povodom krsne slave svetorodne loze Petrovića-Njegoša služio je Svetu službu Božiju u crkvi Svetog velikomučenika i pobjedonosca Georgija u selu Erakovići na Njegušima.

Takođe, na praznik Svetog pobjedonosca i velikomučenika Georgija - Đurđevdan, biće održane tradicionalne Đurđevdanske svečanosti u manastiru Đurđevi Stupovi kod Berana.