Za 13 godina u saobraćaju stradale 1122 osobe, 5610 teško povrijeđenih
Kodex ,arhiva

Evropski putevi najsigurniji na svijetu, crnogorski...

Za 13 godina u saobraćaju stradale 1122 osobe, 5610 teško povrijeđenih

Evropski putevi iz godine u godinu slove za najbezbjednije na svijetu. U protekloj godini u Evropi je na milion stanovnika u prosjeku stradalo 49 osoba. U ostatku svijeta taj prosjek iznosi 174 smrtna slučaja na milion stanovnika.

 Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 1,3 miliona ljudi na planeti život izgubi u saobraćaju. Prošle godine na svim putevima Evropske Unije život je izgubilo 25 300 osoba.

I Crna Gora je objavila svoju statistiku za proteklu godinu. 

Na crnogorskim putevima je prošle godine evidentirano 5.678 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule 63 osobe, navodi se u Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2017. godinu. To Crnu Goru stavlja daleko iznad evropskog prosjeka.

Evropska Uniija je 2010. godine pred sebe postavila impresivan cilj, da prepolovi broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama. Taj cilj je postignut sedam godina kasnije iako su mnogi bili skeptični jer se broj vozila u saobraćaju samo povećavao iz godine u godinu. Evropska Unija zahtjevala je i dobila, odlučnu akciju svih država članica na nacionalnom i lokalnom nivou ali i na nivou same Unije.

Ono što je zanimljivo jeste da u cjelokupnom periodu, ako se izuzme 2014. i 2015. godina, kada je broj smrtno stradalih stagnirao, Evropska Unija bilježi pad broja stradalih.

Sa druge strane broj poginulih u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori samo varira a najčešće raste. 

5a0d8c148a18494d8b2c78f80a0a0a672366032810208319002531178437065329opreview

Foto:Kodex, arhiva

Tako su prošle godine poginule 63 osobe, godinu ranije 65, godinu prije 51 osoba. Da stvari budu matematički precizne u posljednjih 13 godina na crnogorskim putevima život su izgubile 1122 osobe.

Na svaku osobu koja smrtno strada u saobraćajnim nesrećama dođe njih pet koje su preživjele sa teškim ili po život opasnim povredama. Takve povrede su uobičajene ali se život poslije njih mijenja, ako ni zbog čega a ono zbog dugog perioda rehabilitacije. 

Ako primjenimo prostu matematiku doći ćemo do cifre 5610 građana Crne Gore koji su u proteklih 13 godina preživjeli crnogorske puteve sa teškim povredama. 

Najčešći krivac za smrt na drumu u Crnoj Gori je čovjek. U to i nije teško za povjerovati ako se sjetimo sa kakvim se situacijama mi sami susrećemo u saobraćaju. 

I dok i broj saobraćajnih nezgoda u Evropi opada u Crnoj Gori se povećava. Što nas dovodi do drugog uzročnika saobraćajnih nesreća u Crnoj Gori a to je stanje putne infrastrukture i vremenski uslovi. Zatim ide tehnička ispravnost vozila koja učestvuju u saobraćaju kao treći uzročnik nastanka saobraćajnih nezgoda.

59db5c5a9710490799ce6ca70a0a0a672240738010214870117734417890091121npreviewOrg

Foto:Kodex, arhiva

“Starost vozila koja učestvuju u saobraćaju na crnogorskim putevima je daleko iznad prosjeka zemalja Evropske unije (EU), pa je samim tim i tehnička ispravnost vozila na nižem nivou u odnosu na zemlje EU, odnosno kvarovi na vozilima su češći”, ocjenjuje se u Izvještaju crnogorske policije za proteklu godinu.

Ono u čemu je Evropa najviše napredovala a u čemu Crna Gora izgleda nazaduje, jeste saobraćajna kultura. 

Tako je ona najviša u zemljama sa najnižom stopom smrtnosti, a to su u EU: Švedska, Danska, Finska, Ujedinjeno Kraljevsto, Njemačka...

Stopa smrtnosti u EU znatno je viša u zemljama članicama koje dolaze iz bivšeg istočnog lagera. U Crnoj Gori saobraćajna kultura izjednačava se sa kaznenom politikom policije, odnosno postoji samo kada je policija prisutna. 

Zato na crnogorskim drumovima svaki peti dan neko pogine u saobraćaju.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.