Osjećaj tuge

Kako bi se utvrdilo da je u pitanju bipolarna depresija, mora biti prisutno barem pet od sljedećih nekoliko simptoma:

- Depresivno raspoloženje veći dio dana skoro svakog dana,

- Osjećaj tuge i beznađa,

- Značajno smanjeno zanimanje i uživanje u skoro svim aktivnostima,

- Gubitak tjelesne težine ili dobivanje na težini,

- Smanjenje ili povećanje apetita,

- Nesanica ili pretjerano spavanje svakodnevno,

- Osjećaj bezvrijednosti i manjak samopoštovanja,

- Psihomotorni nemir ili usporenost skoro svakog dana,

- Umor i gubitak energije,

- Smanjena sposobnost mišljenja i koncentrisanja,

- Neodlučnost i osjećaj krivice,

- Stalna razmišljanja o smrti,

- Ponavljajuća suicidalna razmišljanja i pokušaji samoubistva.

Značajne razlike

U prošlosti je bipolarna depresija bila povezana s običnom depresijom, ali sve veći broj istraživanja sugestira da postoje značajne razlike između njih, posebno kad se radi o preporučenim tretmanima i načinima liječenja.

Većini ljudi s bipolarnom depresijom antidepresivi ne pomažu. Ustvari, postoji rizik da antidepresivi mogu pogoršati bipolarni poremećaj tako da potiču maniju ili hipomaniju, što uzrokuje brze promjene stanja raspoloženja i ometa druge lijekove koji stabiliziraju raspoloženje.

Provodite vrijeme na svježem vazduhu

Danas je, nažalost, normalno provoditi 90 posto vremena u zatvorenom prostoru, domu, kancelariji, trgovačkom centru… Svježi vazduh dobro djeluje na raspoloženje i na imunitet. Umjereno vježbanje, vožnja biciklom, trčanje i slično imaju, takođe, jak učinak na imunitet.

Dijagnoza

Depresivna epizoda mora trajati najmanje dvije sedmice, a hipomanična najmanje četiri dana da bi se zadovoljili dijagnostički kriteriji. Najčešće je problem depresivna epizoda, a ne hipomanična te se osobe s ovim poremećajem uglavnom javljaju ljekaru zbog depresivnosti, misleći da je u pitanju samo blaga depresija.

Razdražljivost

Uprkos mnogim sličnostima, neki simptomi češći su u bipolarnoj depresiji nego u redovnoj. Bipolarna depresija vjerovatno će uključivati razdražljivost, krivicu, nepredvidive promjene raspoloženja i osjećaj nemira, ali i psihomotornu usporenost, pospanost te povećanje težine.

Bliske osobe

Osobe često ne mogu biti svjesne da je hipomanična epizoda nešto neobično, stoga su veoma važni mišljenje i procjena drugih bliskih ljudi, koji uočavaju drugačije funkcioniranje osobe od uobičajenog i normalnog ponašanja.

 Liječenje

Osnova liječenja su psihofarmaci u kombinaciji sa psihoterapijom, koja educira pacijenta o samoj bolesti. Osim toga, u fazi depresije mogu se uvesti i antidepresivi i antipsihotici.  

Ako dolazi do bilo kakve promjene raspoloženja tokom liječenja depresije antidepresivima, vjerovatno je riječ o bipolarnom poremećaju, stoga je nužno potražiti ljekara, jer je zasigurno prisutna i hipomanična epizoda.

Izvor: Avaz.ba