On je u razgovoru za web portal UCG-a povodom dana Instituta, koji se obilježava 11. decembra, kazao da rad u toj ustanovi podrazumijeva permanentno obrazovanje i stalno usavršavanje u svim oblastima istraživanja.

Đurović je naglasio da se kompleksnost rada ogleda u uskoj specijalizaciji naučne oblasti, a ona prati i razvoj dodatnih vještina koje su neophodan preduslov za realizaciju složenih naučnih zadataka.

„Da bi obavili složene zadatke i odgovorili na mnoge istraživačke zadatke, pojedini naučnici su i profesionalni ronioci, dok pojedini moraju često boraviti na ribarskim plovilima i/ili posjedovati dozvolu za upravljanje motornim čamcima“, rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, djelovanje i rad naučno-istraživačke ustanove u objektu koji je kulturno-istorijsko dobro predstavlja poseban izazov za smještanje i rad najsavrmenije istraživačke opreme.

Đurović je ukazao da je unazad deset godina Institut rekonstruisao veliki dio svojih prostorija.

„Trenutna opremljenost i prostor u potpunosti podržavaju naučnoistraživački rad svih zaposlenih na Institutu, a naročito doktoranata“, naglasio je on.

Đurović je istakao da je Institut za biologiju mora već 56 godina prepoznat kao respektabilna međunarodna naučna ustanova, te da je u ranijim godinama svog djelovanja bio jedan od vodećih centara za proučavanje mora u svijetu.

„Danas možemo reći da smo nezaobilazan partner u svim važnijim regionalnim i evropskim projektima koji se bave istraživanjem i zaštitom Jadranskog mora i Mediterana uopšte, što potvrđujemo našim uspješnim učešćem u velikom broju projekata iz različitih poziva“, kazao je Đurović.

On je rekao da su zaposleni u laboratorijama Instituta članovi svih relevantnih međunarodnih naučnih tijela koje se bave problematikom ribarstva na Mediteranu.

Osim toga, kako je dodao Đurović, Institut je prepoznat kao zvanična institucija koja daje procjenu biomase male plave ribe na Jadranu metodom DEPM, najvažnijeg ekonomskog resursa na Jadranu.

„Sve ovo ne bi bilo moguće bez velike podrške nadležnog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koje je Institut podržavalo u svim ovim aktivnostima i prepoznaje ga kroz Zakon o ribarstvu i marikuturi kao nadležnu ustanovu za monitoring ribolovnog mora Crne Gore i davanja smjernica za održivo ribarstvo i marikulturu“, ocijenio je Đurović.

On smatra da će uspostavljanje prvog Centra za očuvanje bioiverziteta mora, u okviru koga će biti osnovan i prvi javni akvarijum u Crnoj Gori, imati višestruki značaj za dalji razvoj Instituta i UCG-a.

Đurović je objasnio da će uspostavljanje Centra podrazumijevati rekonstrukcija većeg dijela Instituta, novu organizacionu strukturu rada i otvaranje dijela Instituta široj javnosti tokom cijele godine.

„Sa novim naučnim i edukativnim sadržajima Institut za biologiju mora nastavlja svoju misiju očuvanja i zaštite našeg, Jadranskog, morskog ekosistema kao jednog od najvažnijih resursa kojeg Crne Gora ima“, zaključio je Đurović.