Danas je Sveta Petka, praznik koji donosi zdravlje i sreću

Običaji i vjerovanja

Danas je Sveta Petka, praznik koji donosi zdravlje i sreću

Pravoslavni vjernici danas praznuju dan Prepodobne mati Paraskeve - Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesne i siromašne.

Sveta Petka kao jedna od najvećih misionarki hrišćanske vjere poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu, a na poklonjenje njenim svetim moštima koje počivaju u Jašiju u Rumuniji dolaze i pripadnici drugih religija verujući u njenu iscjeliteljsku moć.

Posebno joj se obraćaju žene svih vjera i nacija smatrajući je svojom zaštitnicom.

Prve zapise o svetoj Petki ostavio je Grigorije Camblak među kojima je i opis prenosa moštiju svete Petke iz Vidina u Srbiju i do Beograda (1403. godine). Mošti su prenijete u Srbiju zaslugom monahinje Jefimije i kneginje Milice koje su dozvolu izmolile od sultana Bajazita.

Vjeruje se da su od vremena despota Stefana Lazarevića mošti sto godina počivale u stijeni pored kalemegdanske kapele i izvora Svete Petke i da su joj na poklonjenje dolazili i pravoslavci i katolici pa i muhamedanci, tadašnji okupatori Srbije.

Praznik prepodobne Paraskeve pravoslavni vjernici slave svake godine 27. oktobra.

Sveta Petka je živjela krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva. Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja.

Njene mošti čuvane su u Epivatu, a potom u Carigradu, Trnovu i ponovo u Carigradu.

Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti.

Narodna vjerovanja kažu da na taj dan ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene.

Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda  i izlječenja.

Ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj dan jer znaju da će im pomoći.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.