Pretjerana izbirljivost hrane obično se dovodi u vezu sa najmlađima jer djeca najviše izvoljevaju kada dođe vrijeme za obrok. Često se periodično opredjeljuju za određene namirnice, pa je njihov najdraži ručak jedno vrijeme samo pica, pomfrit, palačinke, roštilj... Obično sve prođe kako je i došlo, neopaženo, ali kod određenog broja djece ta izbirljivost se i zadrži.

Tako se razvija neofobija, to jest selektivni poremećaj u ishrani.Treba ga oprezno propratiti jer može da ostavi dugoročne posledice.

''Selektivni poremećaj ishrane je vrsta poremećaja gdje je unos određenih namirnica ograničen na osnovu toga kakvog je ukusa, mirisa i teksture hrana ili prema prethodnom iskustvu sa tom hranom. Odrasli sa ovim poremećajem ishrane umjesto da izbegavaju samo nekoliko namirnica, što je normalno, zapravo samo nekoliko namirnica koriste'', objašnjava Jasna Vujičić, nutricionista.

OSTEOPROZA VREBA U BUDUĆNOSTI

To može izazvati dugoročne zdravstvene probleme poput kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze jer podrazumijeva ishranu baziranu na nutritivno siromašnim namirnicama.
''Ovaj poremećaj nije opasan kao anoreksija ili bulimija, ali svakako može da izazove posledice na duge staze'', kaže sagovornica i dodaje da iako neofobija adolescenata i odraslih još uvijek nije zvanično priznata kao mentalni poremećaj, postoji veza između nje i drugih poremećaja ishrane koji se mogu liječiti u sprezi pacijenta, nutricioniste i psihijatra.

Uzroci ove fobije od hrane u nisu sasvim poznati. Zastupljene su teorije da na nju može da utiče traumatično iskustvo iz djetinjstva kao što su gušenje ili trovanje određenom hranom, ali može biti i posledica straha od nepoznate hrane. I osjetljivo nepce, posebno na gorku hranu, uzrokovano upalom srednjeg uha može da izazove neofobiju. Poremećaj se javlja i kao posledica gastrointestinalnih bolesti, a i faktoru genetike se pridaje veliki uticaj.

NAUČITE IH DA JEDU ŠTA TREBA

1. Kada kupujete namirnice, neka dijete odabere voćku ili povrće koje želi za ručak. Neka vam pomogne da operete salatu, postavite sto.

2. Servirajte jelo na zanimljiv način, zašarenite tanjir.

3. Kada dijete odbije da jede ručak spremljen za cijelu porodicu, nemojte kuvati novo jelo za njega. Trudite se da naredni dan spremite drugačije jelo, ali od zdravih namirnica.

LIJEČI SE KAO SVAKI POREMEĆAJ ISHRANE

Dobra vijest je da se na neofobiju može uticati. Pošto se problem javlja u djetinjstvu, sagovornica preporučuje da se roditelji ozbiljnije uključe u ishranu djeteta da bi spriječili njihovu izbirljivost i umanjili strah od novih namirnica u ishrani.

''Nikada nemojte da vršite pritisak na dijete da jede ono što ne voli ili da ga kažnjavate ako neće da jede jer to ima suprotan efekat. Ne nagrađujte dijete posebnom hranom, desertom, i učinite sve da mu budete dobar primjer'', kaže sagovornica.

Odrasli koji se bore sa neofobijom uz stručnu pomoć psihologa i nutricioniste treba postepeno da uključuju nove zdravije namirnice u ishranu. Vujičić napominje da je ponekad potrebno uvoditi neku namirnicu i po 15 puta, pripremljenu na različite načine, dok se ne promijeni viđenje pacijenta za određenu namirnicu. Ipak, kao ni kod djece ne treba vršiti pritisak, već dopustiti da osoba samostalno razvije ukus za nešto novo. Kao i kod fizičke povrijede i ovdje je naglasak na procesu rehabilitacije. Za porodicu osobe sa ovim poremećajem ključ je u razumijevanju, podršci i istrajnosti.

 

Žena Blic