Posljedice su ogromne - globalno zagrijavanje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svijetu zbog promjena u ishrani, prenaseljenostii i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u naučnom časopisu Lancet, prenosi hrvatski Express.
Ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim ishrane i tjelesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini.
Dosad su se brojne studije usredsrijedile na sigurnost hrane, no malo je onih koje su proučavale šire učinke poljoprivredne proizvodnje na zdravlje, kaže voditelj studije, Marko Springman sa univerziteta Oxford.
Globalno zagrijavanje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose. Ako se ne preduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija s učinkom staklenika,promjena klime mogla bi "za trećinu" smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.
Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010. Nivo mora svake se godine sve više dižu, a na to utiče otapanje leda.
Da se sav led na Zemlji otopi mnoge svjetske metropole bi bile "potopljene" i izgled kontinenata bi bio značajno promijenjen.
Pogledajte kako bi to izgledalo:
Komentari