Islamska država uspješno regrutuje vojnike preko ovih društvenih medija već neko vrijeme, a sa druge strane ekonomska recesija u Evropi dovela je do jačanja stranaka desnog bloka što je prouzrokovalo povećanje antisemitizma i ksenofobije.

Velike tehnološke kompanije vjerovatno ne žele da preuzmu odgovornost za govor mržnje, pa s toga zauzimaju oštar stav protiv. Ovo je pomalo iznenađujuće, jer su upravo socijalne mreže promovisale slobodu govora po svaku cijenu, pa su čak odbijale i da brišu sadržaje, sem ako se ne radi o zaštićenom materijalu.

Ipak, bila je ovo spora ali čvrsta promjena. Tviter je već banovao više od 125.000 naloga koji su bili priklonjeni ISIS-u od sredine 2015. godine. Fejsbuk se septembra 2015. godine dogovorio da radi protiv govora mržnje zajedno sa njemačkom vladom. A u decembru iste godine, pridružio im se Gugl i Tviter.

Na osnovu ovakve odluke, velike kompanije će morati pronaći način da balansiraju između slobode govora i govora mržnje. Oni će to uraditi tako što će na osnovu kodeksa, formirati namjenske timove koji će pregledati "sadržaje označene zastavicom".

Oni će takođe edukovati svoje korisnike da ne postavljaju sadržaje koji obuhvataju govor mržnje. A, i sarađivaće međusobno kako bi što efikasnije funkcionisale. Združene, one će podsticati obilježavanje govora mržnje i podsticati kontra govor od ovakve retorike.