Koliko jagoda i trešanja zaista smijemo da pojedemo?
Ilustracija

Saznajte

Koliko jagoda i trešanja zaista smijemo da pojedemo?

Jedemo ih uvijek kada želimo da nas osvježe i zaslade, ali nismo svjesni toga da jagode i trešnje treba jesti u određeno doba dana. I u ograničenim količinama – samo onoliko koliko nam u šaku stane.

Po sadržaju vitamina C jagode mogu da pariraju limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utiču na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante. Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kisjelinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, gvožđe, kalcijum i magnezijum.

Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve.

Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u ishranu djeteta mora biti postepeno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenja nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sistemom.

I to nije sve. Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi. Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, treba da uvedete crvene bobice u svoju ishranu. Ali u umjerenim količinama.

– Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta nedjeljno, i to između 17 i 19 časova po ljetnjem račuvanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku – savjetuju nutricionisti.

Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade.

NAJZDRAVIJE SU TAMNE TREŠNJE 

Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotina, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalijum, gvožđe, bakar, mangan, kalcijum, magnezijum, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati. 

tresnje

Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu. Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme. Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijumom i magnezijumom povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje. Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!

– Koštice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno dejstvo, pa ne treba dozvoliti djeci da ih gutaju – upozoravaju nutricionisti.

Neposredno prije upotrebe trešnje dobro operite pod mlazom hladne vode.

Jagode su veoma podložne kvarenju, te ih treba kupovati u manjim količinama i ne držati ih na sobnoj temperaturi duže od dan-dva. Prilikom pranja treba voditi račina da se ne oštete plodovi. Kako spadaju u voće koje se u procesu gajenja najviše hemijski tretira, treba dati prednost onima iz biološkog uzgoja.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.