Montenegro prajd postoji kako bi ljudi mogli da žive bez skrivanja koga vole i ko su, u borbi za ravnopravnost važni su svi koji podržavaju zajednicu. Uz ove i poruke da moramo zajedno da radimo i gradimo dobar život juče je u Podgorici održan četrnaesti Montenegro prajd „Živjećemo, života radi!“, u organizaciji Asocijacije „Kvir Montenegro“.
Direktorka organizacije „Kvir Montenegro“ Staša Baštrica poručila je da ovogodišnji slogan ima duboko značenje, koje nije lako opisati i razumjeti ako ne živiš slobodno i autentično.
– Na ovim prostorima užasi se sabiraju decenijama, pa i vjekovima. Da ne idem predaleko – od raspada Jugoslavije i ratova koji su iznjedrili garnituru profitera, pa kroz tranziciju koja je ljude ostavila u nemaštini, sa duboko usađenim traumama i podjelama. Ali u najmračnijim vremenima u ovom društvu je uvijek postojao onaj dio koji je, uprkos svemu, uspijevao da živi za ideju mira, slobode i zajedništva – dodala je ona, navodeći da njihova borba nije izolovana i da nosi trag prošlosti, snagu sadašnjosti i želju da opstane u budućnosti.
Detalj sa Prajda 2026. (FOTO: Dragan Mijatović/Pobjeda)Baštrica je ocijenila da se društvo danas suočava sa ponavljanjem istorijskih obrazaca i političkom krizom u kojoj se, kako je kazala, dovode u pitanje sudske presude i izražava solidarnost sa porodicama ratnih zločinaca, dok se istovremeno odgađa donošenje zakona od značaja za građane. Ukazala je i na, kako je navela, sistem u kojem su partijski interesi i očuvanje funkcija često važniji od integriteta, od partijskog zapošljavanja do izbjegavanja jasnog stava prema velikim tragedijama koje potresaju svijet.
Prema njenim riječima, takvo stanje političkog sistema direktno koči napredak, bolji životni standard i izgradnju zdravog društva i porodice. Istakla je da LGBT osobe i borba za ravnopravnost nijesu uzrok problema sa kojima se društvo suočava, već da se pažnja mora usmjeriti na šire probleme poput populizma, tehnokratije, cenzure i globalnih kriza.
Baštrica je poručila da je ključno pitanje da li će građani takvo stanje prihvatiti kao neizbježno ili će mu se suprotstaviti i preuzeti odgovornost za način na koji žive. Govoreći o značaju Montenegro prajda, istakla je da je cilj te manifestacije društvo u kojem ljudi mogu slobodno da žive i ne kriju svoj identitet i ljubav, uz podršku svih koji doprinose promjenama.
Poručila je da je za stvaranje boljeg društva potrebno zajedničko djelovanje i svijest da kvalitet života nije potpun ukoliko nije dostupan i drugima, zaključujući da će se borba za ravnopravnost nastaviti kroz protest, ljubav, zajedništvo i istrajnost, uz poruku: „Živjećemo života radi!“
Iskra Đurišić iz Asocijacije „Spektra“ zahvalila je okupljenima na podršci i dolasku.
Svečani defile otvorili su gosti iz Beograda na čelu sa umjetnicom Lanom Vee, koja je kazala da su ponosni na organizaciju Prajda u Podgorici.
– Drago mi je da ste hrabri, puni ljubavi, pozitivni i nadam se da ćete danas tako i šetati. Neka Prajd počne – kazala je Lana Vee.
Parada ponosa počela je okupljanjem učesnika u Bulevaru Stanka Dragojevića, kod zgrade Vlade, odakle je krenula ulicama centra Podgorice. Učesnici su podgoričkim ulicama nosili kvir zastave i transparente sa natpisima „Okle toliko suicida“, „Out Proud“, „Fall in love again and again“, dok je na njenom čelu bila kraljica Montenegro prajda Saša.
Skup je i ove godine protekao mirno, okupljajući građanske aktiviste, političare i predstavnike civilnog sektora. Među prisutnima su bili zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan, građanski aktivista Aleksandar Dragićević, reditelj Mladen Ivanović. Nakon obraćanja učesnicima, na Trgu Argentina počeo je i zabavni program Prajda, za koji su bili zaduženi DJ Distortion, Dreg umjetnice Sunnoka, Alex Elektra, Lana Vee i Dita Von Bill, kao i reperka Sajsi MC. Parada je prošla centralnim gradskim ulicama, uz prisustvo policije i obezbjeđenje trase. Time je završena Nedjelja ponosa, koja je trajala od 28. septembra.
Izvor:Pobjeda
Budite prvi i ostavite komentar