Iz ovog centra su naveli da pooštravanje kaznene politike može biti korisno kao dio šire strategije, koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju.
Koordinator za razvoj u CGO-u, Miloš Knežević, rekao je agenciji MINA da pooštravanje kazni može biti korisno za najteže slučajeve vršnjačkog nasilja.
“Ali samo kao dio šire strategije koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju“, naveo je Knežević.
On je istakao da kaznena politika mora balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.
“Samim tim, strože kazne mogu djelovati kao efikasan mehanizam odvraćanja, kojim se šalje snažnija poruka potencijalnim učiniocima da nasilje neće i ne može biti tolerisano“, rekao je Knežević.
On je istakao da na taj način može doći do sprečavanja ponavljanje takvih incidenata.
Prema riječima Kneževića, pooštravanje kaznene politike može povećati i osjećaj sigurnosti među djecom, mladima i njihovim roditeljima i pružiti bolju zaštitu žrtvama i potencijalnim žrtvama vršnjačkog nasilja.
“Konačno, pooštrene kazne mogu obavezati roditelje i škole na veću odgovornost u prevenciji nasilja“, kazao je Knežević.
On je naglasio da sistem kazne treba da bude usmjeren i ka rehabilitaciji učinilaca.
Kako je dodao Knežević, ako se previše ode u kažnjavanje, to može dovesti do stigmatizacije i otežati proces reintegracije maloljetnih učinilaca u društvo, a samim tim to može kreirati i dodatne probleme.
“Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja se ne može osloniti samo na kaznene mjere, iako su one važne“, naglasio je Knežević.
