Tako je u prvom kvartalu isplaćeno preko šest miliona eura, u drugom 5,5 miliona, u trećem 3,8 miliona, a u posljednjem kvartalu 3,4 miliona eura. Iako su aktuelna i bivša Zaštitnica godinama upozoravale na neblagovremeno izvršavanje pravosnažnih presuda ukazujući da to stvara višemilionsku štetu budžetu, na tom polju i dalje nema pomaka.
Ćirović je iskazala sumnju da se iza ovoga potencijalno krije i nesavjesan rad, zbog čega bi državni organi trebalo što prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog ponašanja.
Kritike
Imajući u vidu da je, kako je Ćirović kazala Pobjedi, taj iznos gotovo konstantno na istom nivou, direktno se obratila resorima sa najvećim odlivom Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), Ministarstvu odbrane (MO), Ministarstvu prostornog planiranja (MPP) i Sudskom savjetu (SS) zbog kojih je iz budžeta tokom devet mjeseci prošle godine odliveno 8,2 miliona eura. U odgovorima se, kako stoji u izvještaju, uglavnom pravdaju neopredijeljenim sredstvima za dobrovoljno izvršavanje presuda, ali Zaštitnica ocjenjuje da je evidentno da neki od njih ne prave razliku između dobrovoljnog i prinudnog načina izmirenja obaveza. Iz MUP-a pak, kako se navodi u izvještaju, krivicu prebacuju na Zaštitnika.
“Dakle, MUP koji ne dostavlja i ne sarađuje sa Zaštitnikom po pitanju sudskih postupaka i pravi enormne sudske troškove sada navodi da problem nije do njih, već do Zaštitnika, ali da ipak i nemaju sredstava za blagovremeno i dobrovoljno postupanje po pravosnažnim presudama”, stoji u izvještaju.
Dodaje da ni nakon urgencije nije dobila odgovor na dopis upućen MUP-u početkom decembra prošle godine u vezi s ovim problemom, te da se zbog njihove nesaradnje postupci odugovlače, jer ne dostavljaju dosijee zaposlenih koji ih tuže.
“O mirnom rješavanju radnih sporova nema ni govora kad je u pitanju ovaj organ, pa je krajnje vrijeme da se nađe način da se zaposlenima kroz postupke pred Agencijom isplati ono što im pripada i time izbjegnu sudski troškovi i prinudna naplata”, navodi Ćirović u izvještaju dodajući da se kraj sudskim postupcima koje zaposleni pokreću po svim mogućim osnovima ni ne nazire.
Analiza
Na pitanje Pobjede kako se ovi problemi mogu riješiti, Ćirović je Pobjedi kazala da se to može uraditi analizom razloga zbog kojih ne postupaju po presudama, rješenjima i fakturama, te u zavisnosti od toga pokrenuti adekvatne postupke.
Zaposleni u javnoj upravi i dalje nastavljaju sudski da ostvaruju svoja radna prava, a na pitanje da li se u tom procesu zaobilazi Agencija za mirno rješavanje sporova, Ćirović navodi da nije riječ o tome, imajući u vidu da je to obavezni korak prije podnošenja tužbe sudu.
“Problem je u tome što ne postoji dovoljna angažovanost budžetskih jedinica da pred Agencijom riješe radni spor mirnim putem, naravno u onim situacijama u kojima imamo već nedvosmisleno ustanovljenu sudsku praksu. Potrebno je veće angažovanje starješina budžetskih jedinica i organizacija u samom organu da se na vrijeme isplaćuje zarađeno i poravnaju na nesporno pred Agencijom. Na šta je dužan nadzorni organ da uputi budžetske jedinice, a to nije Zaštitnik”, ukazuje Ćirović.
Odgovornost
Upitana da li je inicirala utvrđivanje odgovornosti pojedinih rukovodilaca državnih organa radi toga, Ćirović navodi da to upravo čini kvartalnim izvještajima.
“Izvještaj Zaštitnika koji se izrađuje na kvartalnom nivou je svojevrsna inicijativa za rješavanje onih problema i nepravilnosti na koje ukazujemo u izvještaju, kod činjenice da taj izvještaj usvaja Vlada u čijem sastavu su rukovodioci-ministri kao nadzor”, navodi Ćirović.
U ovom izvještaju Ćirović problematizuje i to što pojedini organi i dalje samostalno angažuju advokatske kancelarije, kao što je Uprava za kapitalne projekte.
“U pitanju je organ koji nema svojstvo pravnog lica, kojem je zakonski zastupnik Zaštitnik i kao takav nema procesnu sposobnost ugovaranja zastupanja za sebe. U konkretnom će Zaštitnik pokrenuti postupke regresa u odnosu na lica koja su takve ugovore zaključivala i isplaćivala sredstva iz budžeta, što ne predstavlja ništa drugo do zloupotrebu iz budžeta i zloupotrebu službenog položaja”, navodi Ćirović u izvještaju.
Alarmantno
Tužbe po osnovu rada konstantno pristižu, a i u posljednjem kvartalu dominiraju MUP i Ministarstvo odbrane. Iako postoji sudska praksa, ovi sporovi i dalje završavaju pred sudovima što utiče na dodatne troškove, zbog pogrešnih obračuna zarada i nepostupanju obračunskih službi u skladu sa zakonom.
“Na ovo Zaštitnik ukazuje bezuspješno u svim svojim kvartalnim i godišnjim izvještajima. U postupcima pred sudovima MUP ne dostavlja potrebnu dokumentaciju, pa ni na poziv suda, što je alarmantna situacija. Dok, s druge strane, postoje situacije da vještacima finansijske struke dozvole
pristup dokumentaciji neposredno u prostorijama MUP-a, pa određeni službenici daju i usmene informacije koje posluže vještacima za nalaze, a Zaštitnik i dalje ostaje uskraćen za uvid u tu dokumentaciju. Ovaj problem je potrebno hitno riješiti”, ukazuje Zaštinica u izvještaju.
Spašeno 70 miliona eura
Zaštitnik navodi da je Ustavni sud, po njihovoj žalbi, ocijenio neosnovanim potraživanja zaposlenih u upravi i pravosuđu za troškove prevoza od 2008. do 2025. godine.
“Ustavni sud je dao iscrpne razloge u svojoj odluci, dok je u pojedinim djelovima ukazao da je Viši sud u ovom slučaju arbitrerno i proizvoljno postupao, ocjenjujući takvo postupanje očiglednim. Na ovaj način je kasa budžeta mogla da bude olakšana za više od 70 miliona eura”, stoji u izvještaju.
