Takozvani klaster zemljotresa osim Santorinija pogađa i druga obližnja ostrva u Egejskom moru, a sve je počelo krajem januara zemljotresima jačine manje od 3 stepena Rihtera.
Međutim, početkom februara seizmička aktivnost je porasla, a zemljotresi su postajali sve češći i jači.
U posljednje dvije nedelje zabilježeno nekoliko hiljada zemljotresa. Čak 30 dnevno bilo je iznad magnitude od 4 Rihtera, a većina ih je bila na dubini manjoj od 10 kilometara, što je dovoljno plitko da je osjete ljudi na obližnjim ostrvima.
Jači zemljotresi izazvali su odrone i manja oštećenja na pojedinim objektima.
Najjači zemljotres do sada bio je magnitude 5,1, koji je zabilježen 6. februara, a osetio se u prijestonici Atini, kao i na Kritu i u djelovima Turske koji su udaljeni više od 240 kilometara.
Santorini skoro prazan
Popularna turistička destinacija Santorini sada je skoro prazna, a više od 11.000 ljudi napustilo je ostrvo ove nedelje. Mnogi strahuju da bi seizmička aktivnost mogla da najavi vulkansku erupciju.
Zemljotresi nisu nepoznati u toj oblasti. Naime, Grčka je jedan od seizmički najaktivnijih regiona u Evropi. Trenutna seizmička aktivnost se nalazi u blizini Anidrosa, nenaseljenog ostrva oko 30 km severoistočno od Santorinija.
Sam Santorini je zapravo potopljena vulkanska kaldera – krater nastao kao rezultat vulkanske aktivnosti tokom proteklih 180.000 godina, a posljednja erupcija zabilježena je 1950-ih. Zemljotresi se mogu povezati sa vulkanskom aktivnošću – konkretno, kretanjem magme ispod površine.
Međutim, na ostrvu nije registrovan nijedan takav zemljotres. Lokalni naučnici koji prate Santorini izvijestili su da nema promjena koje bi ukazivale na to da je trenutna seizmička aktivnost preteča druge erupcije. Oni navode da su zemljotresi povezani sa rasjedima koji se nalaze između Santorinija i susjednog ostrva Amorgos.
Poznato je da su obližnji rasedi u prošlosti izazivali zemljotrese. Na primjer, 1956. godine zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale doveo je do razornog cunamija, nakon čega je ubrzo uslijedio naknadni potres jačine 7,2 stepena. Usled ovog zemljotresa i zemljotresa i cunamija koji su uslijedili, poginulo je više od 50 ljudi, a mnogo više je povrijeđeno.
I dalje je moguć jači zemljotres
S obzirom da nije moguće precizno predvideti zemljotrese, ni u ovom slučaju nije poznato šta bi mogla biti posljedica serije zemljotresa u blizini Santorinija.
Uprkos tome, i dalje postoji mogućnost da se tamo uskoro dogodi veći zemljotres.
Iako serije zemljotresa obično uključuju zemljotrese niže magnitude, oni mogu da traju danima, nedeljama ili čak mjesecima. Mogu biti slabiji pa opet jači, a ovakva povremena podrhtavanja tla mogu biti uznemirujuća za lokalnu sredinu.
