On je danas podnio Ustavnom sudu Predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako se navodi u obrazloženju, Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu („Službeni list Crne Gore“, broj 71/26), između ostalog, izmijenjen je član 15 tog zakona i propisana mogućnost da sudija Ustavnog suda, kojem je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije.
„Sadržina izmijenjenog člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, baš kao što je to bio slučaj i sa sadržinom istog člana koji je prestao da važi, u suprotnosti je sa određenjima Ustava Crne Gore“, navodi se u saopštenju.
Milatović podsjeća da je Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore, kojim je zamijenjen član 153 Ustava, utvrđeno da se sudija Ustavnog suda bira na period od 12 godina.
„Shodno navedenom, jasno je da je odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore u suprotnosti sa Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore“, ističe Milatović.
Kako navodi, iz ustavnih određenja može se jasno zaključiti da Ustav imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina i ne daje osnov za produženje mandata ili vršenja funkcije ustavnog sudije mimo ustavnog mandata.
„Nasuprot tome, osporenom odredbom člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore predviđena je mogućnost da se produži vršenje funkcije sudiji Ustavnog suda, kome je prestao mandat, nakon prestanka ustavom utvrđenog trajanja mandata. Time zakonodavac, u cjelosti, dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava Crne Gore po kome zakon mora biti saglasan sa Ustavom“, navodi Milatović.
U predlogu se ukazuje i na uporedna rješenja država Evropske unije koje dijele sličnu pravnu tradiciju sa Crnom Gorom.
„Sagledavajući uporedna rješenja u državama EU, koje dijele sličnu pravnu tradiciju kao Crna Gora (Republika Hrvatska, Republika Slovenija), zaključuje se da je propisivanje ovakvog rješenja moguće samo u ustavu, a ne i mimo ustavom utvrđenih pravila“, piše u dokumentu.
Predsjednik podsjeća da je i ranije zakonsko rješenje sadržalo sličnu mogućnost koja je u stručnoj javnosti ocijenjena kao ustavno sporna, te da je postupak za ocjenu njegove ustavnosti i dalje u toku.
„Dodatno, upoređivanjem dosadašnje norme – kojom je vršenje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu dana – i novog rješenja, prema kojem ta mogućnost može biti vremenski neograničena (ukoliko se ne izabere novi sudija), nameće se jasan zaključak: nova odredba ne rješava postojeći problem, već ga, naprotiv, dodatno usložnjava“, navodi se u saopštenju.
Milatović upozorava da dosadašnja iskustva sa izborom sudija Ustavnog suda pokazuju da se taj proces može politički odugovlačiti.
„Naime, imajući u vidu dosadašnja iskustva sa izborom nedostajućih sudija Ustavnog suda, izvjesno je da se proces izbora novih sudija u budućnosti može iz političkih razloga prolongirati u nedogled, za šta osporeni zakon stvara protivustavan osnov“, ističe Milatović.
Posebno naglašava opasnost od stvaranja presedana.
„Posebno naglašavam rizik da se ovakvim postupanjem kreira opasan presedan, čija posljedica može biti to da se zakonskim putem, suprotno Ustavu, produžavaju mandati i drugim nosiocima najvažnijih državnih funkcija…Postavlja se pitanje: kako sudija ‘kome je prestala funkcija’ može da ‘nastavi da vrši funkciju’ i kako može postojati ‘upražnjeno mjesto’ ako ga i dalje popunjava lice koje, prema istom članu, nastavlja da radi uprkos prestanku funkcije?“, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, jasno je da se omogućavanjem vršenja dužnosti licu koje, po sili Ustava, više nije ustavni sudija narušava pravni poredak, delegitimiše rad Ustavnog suda i zadire u integritet same sudijske funkcije.
Dodaje i da usvojena odredba stavlja u povoljniji položaj sudije koji nastavljaju da vrše funkciju mimo ustavnog mandata u odnosu na one čiji mandat traje tačno onoliko koliko Ustav propisuje – 12 godina.
Zbog svega navedenog, predsjednik je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.
Iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je prilikom podnošenja predloga za ocjenu ustavnosti ranije odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, shodno članu 63 tog zakona, zatraženo i da Ustavni sud obustavi izvršenje akta Skupštine Crne Gore od 28. decembra 2025. godine kojim je utvrđeno da Desanka Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije.
„Rješavanje ovog pitanja od izuzetne je važnosti za legitimitet djelovanja Ustavnog suda, očuvanje ustavnosti i zakonitosti, ali i ostvarivanje vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.
Iz Kabineta predsjednika pozvali su Ustavni sud da se što prije odredi prema podnijetom predlogu.
